To je za bolesnike prijelomnica kakvu je nekad simboliziralo slijetanje na Mjesec, uvođenje osobnih računala ili mobitela
Apple je napokon napravio proboj u zdravstvenom segmentu svog biznisa za koji se doista može reći da je revolucionaran: Napokon je moguće neinvanzivno, tj. bez vađenja krvi ili probijanja kože, očitati razinu glukoze te je očitati na Apple watchu. U svijetu osoba s dijabetesom to predstavlja prekretnicu kakvu je nekoć simboliziralo slijetanje na Mjesec, uvođenje osobnih računala ili pak mobilne telefonije.
Projekt razvoja kontinuiranog i neinvazivnog praćenja glukoze u krvi Apple je počeo davno, još dok je njihov legendarni osnivač, Steve Jobs, bio među živima. Jobs je preminuo od raka gušterače 2011. godine. S obzirom da je gušterača organ koji proizvodi hormon inzulin s funkcijom prijenosa šećera iz krvi u stanice u tijelu, Jobs bi bio pacijent kojem bi život sigurno bio nešto lakši te možda i duži da je tada Apple imao uređaj koji omoguće neprekidno praćenje šećera u krvi bez čestog bockanja iglicom ili nošenja senzora na koži koji prati kretanje glukoze, ali ipak uz malu iglicu koja probija kožu jer mjeri šećer iz međustanične tekućine/prostora.
O tome kako Apple namjerava izbaciti ručni sat s mogućnošću očitavanja razine glukoze u krvi pričalo se godinama među bolje upućenim liječnicima, endokrinolozima i dijabetolozima, te osviještenim osobama s dijabetesom, koje su pratila high tech rješenja za svoju bolest. Još nije točno poznato kad će novi revolucionarni Apple watch biti dostupan u trgovinama, ali sada je sigurno da će to biti vrlo brzo.
U novije vrijeme iz Applea su pristizale informacije kako kompanija bilježi uspjehe u razvoju rješenja za kontinuirani i neinvazivni monitoring glukoze. Mnogima od onih koji su tu razvojnu priču pratili sa strane i dalje je bilo misteriozno kako to Apple uopće namjerava pratiti razinu šećera u organizmu osoba s dijabetesom bez probijanja kože, a s prihvatljivom preciznošću. Naime, oni iskusniji dobro su znali kako čak i moderni senzori koji imaju iglicu koja prodire ispod kože često imaju problem s preciznošću mjerenja te su daleko od idealnih. Nakon najnovijih rješenja iz Applea ipak samopouzdano najavljuju kako su spremni za komercijalni plasman.
Prevencija i liječenje dijabetesa
Ovo Appleovo rješenje ima šansu promijeniti način na koji zdravstveni sustavi ili privatne klinike vode veliki broj osoba oboljelih od dijabetesa u smjeru održavanja što boljeg fizičkog zdravlja kroz kombinaciju adekvatne farmaceutske terapije (lijekovi, inzulin), prehrane i promjene lifestylea. Ako će osoba oboljela od dijabetesa moći relativno u svakom trenutku precizno očitavati vrijednosti glukoze u krvi kako bi mogla pravilno prilagoditi svoju terapiju, prehranu i kretanje, to isto moći će i njegov liječnik ili pak sustav pogonjen rješenjima umjetne inteligencije koji će savjetovati pacijenta kako se prilagoditi, ili ga upozoriti je li možda u opasnosti zbog previsokog/preniskog šećera.
Postoji više vrsta dijabetesa, ali najzastupljeniji su tip 1 i tip 2 bolesti. Kod tipa 1 govorimo o autoimunoj bolesti koja onemogućava dovoljno brzu obnovu beta stanica gušterače koje proizvode inzulin. Osoba s tipom 1 relativno je malo u odnosu na one s tipom 2. Kod tipa 1 radi se u pravilu o osobama koje su oboljele od dijabetesa u mladosti te su ovisne o inzulinu. Kod osoba s dijabetesom tipa 1 redovito mjerenje glukoze svaki dan je nužno jer je drugačije nemoguće ispravno dozirati inzulin. Samo uz mjerenje prije injektiranja inzulina osoba s tipom 1 bolesti može biti relativno siguran kako je ubrizgala adekvatnu količinu inzulina te nije napravila dramatičnu pogrešku u procjeni; dala si je previše inzulina pa može pasti u hipoglikemiju (preniska razina šećera u krvi) te umrijeti, ili joj glukoza može narasti do ekstremno visokih razina, što je također teoretski životno opasna situacija. U ovome trenutku još ne znamo hoće li Apple watch mjeriti glukozu dovoljno precizno da osobama s tipom 1 bolesti omogući automatizaciju injektiranja inzulina preko digitalnih inzulinskih pompi, ali i bez toga ovaj tehnološki proboj ima enormnu važnost.
Već godinama na tržištu su prisutna rješenja koja omogućuju kontinuirani monitoring glukoze uz pomoć senzora veličine 2 eura nalijepljenih na kožu, a koji se mogu očitavati na svojem mobitela te dijeliti sa liječnikom/bolnicom. Napredni sustavi Dexcoma – koji usko surađuje s Appleom – omogućavali su povezivanje mjerenja pomoću senzora s automatiziranom inzulinskom pumpom koja je sukladno rezultatima pacijentima osigurala injektiranje odgovarajuće količine inzulina, ali se i to vrlo napredno te elegantno rješenje ipak smatralo invenzivnim zbog vrlo sitne iglice na vrhu senzora.
Ako Apple watch osigura visoku preciznost mjerenja glukoze u krvi sukladno medicinskim standardima, vrlo je vjerojatno da će to značajno promijeniti odnose snaga među kompanijama koja nude i invenzivna ili istražuju nova neinvenzivna rješenja za kontinuirano mjerenje razine glukoze u krvi. Uz Dexcom, koji je u svijetu mjerenja glukoze poput Applea u mobilnim telefonima, na tržištu se kao igrač iskazuje i Abbott s popularnim Freestyle Libre senzorima koji su sve manji, precizniji i popularniji. I rješenja Dexcoma i Abbota već su toliko precizna da njihovim korisnicima HbA1c (ugrubo tromjesečna razina šećera) više ne predstavlja nikakvo iznenađenje, dok se oni koji ne nose senzore ili ne mjere šećere redovito uvijek pitaju u iščekivanju sistematskih pregleda jesu li bili ‘dobri‘ ili ‘loši‘ pacijenti.
Mjerenje šećera svaki dan
Poseban je problem kako u razvijenim zemljama zapadne hemisfere, pa tako i Hrvatskoj, pretežiti dio dijabetičke populacije niti mjeri šećer svaki dan, a još rjeđe koriste suvremene senzore za kontinuirani monitoring glukoze. Standardni pristup oboljelima od dijabetesa tipa 2 jest promjena načina života, dijetna prehrana te odgovarajuća terapija lijekovima, ali se na redovitom mjerenju glukoze inzistira samo kod onih osoba s dijabetesom tipa 2 koje su razvile oblik bolesti koji ih čini ovisnima o inzulin tj. osnovi imaju problem sličan onom kakv ima tip 1.
Osoba s tipom 2 bolesti ima desetak puta više od onih s tipom 1 te se taj tip 2 dijabetesa donedavno smatrao o staračkom bolesti jer je njena učestalost bila apsolutna dominantna u kategoriji 60+. Međutim, sjedilački način života te pretjerani ukupni kalorijski unos s previsokim udjelom ugljikohidrata danas čini dijabetes najgorom globalnom epidemijom zbog svoje a) masovnosti te b) opasnosti da broje dijabetičke komplikacije izazovu nekontrolabilnu eksploziju troškova zdravstvenih sustava. A upravo masovni kontinuirani monitoring glukoze mogao bi drastično unaprijediti ishode terapija za osobe s dijabetesom, koje se po svojoj učinkovitosti u mnogim sredinama nisu značajno poboljšale u zadnjih 25 godina.
Nešto se mijenjati morat u suvremenim zdravstvenim sustavima. Dijabetes tipa 2 nekad su prvenstveno dobivali stariji, a danas se u Sjedinjenim državama u obojenoj dječjoj populaciji prepoznaje dramatični rast broja djece-šećeraša tip 2. I u RH liječnici sve češće vide dijete s dijabetesom tipa 2. Mladi počinju zbog nekretanja i krive prehrane obolijevati od dijabetesa tipa 2 kao da su starci, a sistemsko rješenje za taj užas možda može ponuditi visoka tehnologija. Nikako drugačije na velikim skalama društva ne mogu se suočiti sa situacijom u kojoj 15-ak posto populacije ima dijagnosticirani neki oblik dijabetesa, dok predijabetes – stanje koji se može nazvati kompleksom brojnih poremećaja koji se međusobno pogoršavaju dok se ne pretvore u dijabetes – u ovom trenutku možda ima polovina američkog stanovništva. U RH nije puno bolja situacija.
U novom rješenju kontinuiranog neinvazivnog monitoringa glukoze Apple je primijenio potpuno drugačiji tehnološki pristup; koristili su tehnologiju chipova poznatiju kao silikonska fotonika te proces mjerenja zvan apsorpcijska spektroskopija. Taj sustav koristi laser za emitiranje valova svjetlosti određene dužine u prostor međustanične tekućine (supstanci koje cure iz kapilara), iz koje se također može algoritmima procijeniti razina glukoze u krvi. Kad se zraka svjetla emitirana iz lasera reflektira prema senzoru na Apple satu, algoritmi procjenjuju razinu glukoze u krvi. Iz međustanične tekućine glukozu procjenjuju i postojeći senzori Abbotta i Dexcoma, ali primjenom drugačije, ipak invazivne tehnologije. Još nije poznato kakva je preciznost procjene glukoze u krvi uz pomoć Appleove tehnologije u odnosu na preciznost kakvu trenutačno nude najnoviji senzori Dexcoma ili Abbotta, ali odmah po objavi Appleove informacije dionice Dexcoma i Abbott potonule su oko 3 posto, ali Appleova nije značajno narasla (0,3 posto).
Projekt razvoja neinvanzivnog mjerenja glukoze u krvi jedan je od najtajnovitijih prioritetnih projekata Applea. Samo mali broj ljudi bio je u potpunosti upućen u istraživanja i eksperimente koji su vodili do rješenja u Apple Exploratory Desgn Group, čak i manje nego kod timova koji razvijaju automobil bez vozača ili se bave kreiranje rješenja proširene stvarnosti.
Spasonosni satovi
Dojam je da Apple svojim novim satom s funkcijom neinvanzivnog mjerenja glukoze cilja upravo masovniju populaciju osoba s dijabetesom tipa 2. Prema informacijama koje su trenutačno dostupne, u zadnjih desetak godina eksperimentirali su na stotinama ljudi; i to na osobama koje nemaju dijabetes, osobama s razvijenim predijabetesom te s dijabetičarima tipa 2. Uspoređivali su svoja rješenja sa standardnim testovima glukoze iz kapilarne krvi, sve dok nakon sveukupno 12 godina istraživanja nisu postali zadovoljni. Jesu li zadovoljni do te razine da se Anpple watch može bežičano uvezati s uređajem za automatsku injektiranje glukoze još nije poznato te je u konačnici i manje bitno, ali je sama činjenica da će stotine milijuna osoba s dijabetesom tip 2 za koju godinu nositi satove koji im neprestano otkrivaju razinu glukoze u krvi jednako značajna u povijesti medicine kao što je bilo davno otkriće, hormona inzulina za osobe s tipom 1 bolesti.
Sve te stotine milijuna, njihovi liječnici ili softverski algoritim moći će u realnom vremenu dobiti informaciju o razini glukoze, a to će im omogućiti puno brže učenje o individualnim karakteristikama pacijenta, o njegovim osobnim reakcijama na točno određenu vrstu i količinu hrane, kao i na odabranu terapiju. Vrlo je vjerojatno da će ubuduće upravo mogućnost redovitog praćenja te prilagodbe prehrane i terapije spriječiti da se kod većeg dijela dijabetičke populacije razvoj teških komplikacija odgodi za više godina, a možda, kod nekih, čak u potpunosti zaustavi. Visok tlak, krvožilne bolesti, otkazivanje bubrega, glaukom, amputacije ekstremiteta… relativno brzo postaju dijelom dijabetičke svakodnevnice ako su šećeri u krvi previsoki. To se najčešće događa ako pacijent živi, recimo to jednostavno, u mraku neznanja o razini šećera u krvi.
Trenutačno u Hrvatskoj osobe s dijabetesom tipa 2, ako nisu ovisne o injektiranju inzulina, na recept dobivaju samo terapiju odgovarajućim lijekom koji im preporuči njihov liječnik, ali čak ne i trakice za mjerenje šećera iz krvi. To u praksi znači da najveći dio osoba s dijabetesom tipa 2 samo povremeno dozna kolika im je glukoza u krvi, pa mnogi samo misle da dobro kontroliraju svoju bolest, dok im se u krvožilnom sustavu i unutrašnjim organima gomila nepopravljiva šteta. Onog trenutka kada se na tržištu pojavi Apple watch s mogućnošću kontinuiranog neinvenzivnog mjerenja glukoze, može se pretpostaviti da će se veliki broj osoba s dijabetesom priuštiti novu tehnologiju. Ostat će pitanje što sa siromašnima, treba li njima zdravstveni sustav osigurati skupe satove, kako bi spriječili lošu kontrolu glukoze krvi te razvoj komplikacija dijabetesa. Ako spriječite razvoj dijabetičkih komplikacija, sigurno ćete dramatično srezati budući rast troškova zdravstvenog sustava.
Posebno stoga treba naglasiti kako Apple ima ambiciju primijeniti kontinuirani monitoring glukoze preko satova na velikom broju osoba s predijabetesom upravo zbog toga jer vjeruju da uz informacije o razini glukoze te osobe mogu zaustaviti razvoj dijabetesa te ostati zdravima.
Među najvećim kompanijama koje također pokušavaju riješiti problem neinvenzivnog mjerenja glukoze je i veliki Google koji od 2014. radi na posebnim očnim kontaktnim lećama kako bi mjerili glukozu iz suza, ali očigledno kasne za Appleom. U Appleu su se na projekt neinvazivnog mjerenja glukoze fokusirali najvažniji ljudi kompanije – glavni izvršni direktor Tim Cook, glavni operativni direktor Jeff Williams te šef razvoja Apple watcha Eugene Kim. Potrošili su u razvoju stotine milijuna dolara.
Vjeruje se kako Apple watch, koji već omogućuje mjerenje otkucaja srca, izradu elektrokardiograma, mjerenje temperature, kao i razine kisika u krvi, može s uvođenjem kontinuiranog monitoringa glukoze postati univerzalna alatka zdravstvene prevencije na sistemskoj razini.
Put razvoja Apple watcha s mogućnošću neinvenzivnog monitoringa glukoze bio je mukotrpan, tajnovit i nepredvidljiv. Tim putem bankrotirao im je jedan od glavnih partnera (kompanija Rockley), preminuo je znanstvenik i inženjer Bill Athas koji je vodio znanstveni dio priče, a koja se prikrivala kao dio starup-a Avolonte Health, za koji se činilo da nema veze s Appleom (počeo je s radom u Palo Altu te su zaposlenici nosili badgeve Applea).
Putem su i morali kupovati rješenja, kao ono pravog startup-a RareLighta. Osobno Steve Jobs naredio je kupovinu te kompanije. Ukratko, Jobsovo osobno zdravstveno stanje, njegovo vizionarstvo za nova praktična rješenja te neviđena upornosti i odlučnost u razvoju donijele su neinvanzivno mjerenje razine glukoze na tržište.