Hrana uvelike utječe na to kako se osjećamo, a pomno odabrane namirnice mogu učinkovito djelovati i na smanjenje stresa. Naime određena hrana može pomoći u opuštanju, a stručnjaci otkrivaju poželjne i one manje poželjne namirnice
Ono si što jedeš nije samo fraza, već rečenica koja u sebi krije i dio istine. ‘Postoje namirnice koje pomažu smiriti mozak‘, potvrđuje psihologinja Lourdes Ramón, voditeljica odjela za konzultacije u Palasiet Thalasso Clinic & Hotel i stručnjakinja za energetsku prehranu.
Opuštanje je velika težnja u doba multitaskinga, ubrzanog života i neprestanog razmišljanja, ističe stručnjakinja.
Uz određene navike koje pomažu u opuštanju, prehrana je odlučujući čimbenik za uspješno balansiranje stresom.
Hrana koja potiče stres
Kako razmišljamo i osjećamo se, u velikoj mjeri ovisi o tome što jedemo. Isto tako, prema energetskoj prehrani, postoje namirnice koje nam daju ekstremnu energiju, centrifugalnu energiju, energiju raspršivanja, energiju vibracija i energiju brzog djelovanja, površinsku, koja aktivira i širi krvne žile.
To ubrzava aktivnost našeg mozga i potiče stres‘, kaže Ramón, dodajući: ‘Potrebna nam je hrana koja daje drugačiju vrstu energije: centripetalnu, sa sporijom vibracijom i učinkom.‘
‘Trebamo hranu bogatu vitaminom B1, jer on sudjeluje u stvaranju neurotransmitera i štiti živčane stanice‘, objašnjava Ramón. A hrana koja ga sadrži? Mahunarke, cjelovite žitarice, suncokretove sjemenke, orasi...
Omega 3-masne kiseline
Namirnice koje sadrže omega 3-masne kiseline, odnosno masna riba poput lososa, skuše, sardine...., a ima ih i u chia sjemenkama i orasima, ‘reguliraju dendritsku povezanost neurona‘, kaže ova stručnjakinja, piše Tportal.
Jednostavnije rečeno: veze između neurona koje su također povezane s osjećajem tjeskobe.
‘Jedite hranu koja sadrži triptofan, aminokiselinu koja je prekursor serotonina, neophodnog za poboljšanje raspoloženja‘, kaže Ramón.
Triptofan se nalazi u soji, kikirikiju, riži, jajima, bananama i mliječnim proizvodima.
‘Fosfolipidi poput lecitina također pomažu u smirivanju aktivnosti mozga.
Oni izgrađuju ovojnice koje okružuju neurone. Također sadrže kolin, prekursor acetilkolina, tvari vrlo važne za pamćenje‘, objašnjava. Možemo ih unijeti namirnicama poput jaja, mlijeka, pšeničnih klica i badema.
Za rad mozga
Namirnice koje stvaraju ekstremnu energiju nisu veliko iznenađenje: alkohol, kava, čaj, slatka i gazirana pića, rafinirani šećer, umjetni zaslađivači, sladoled, čokolada...
‘U ovu kategoriju spadaju i prerađeni ugljikohidrati i transmasti koje se nalaze u kruhu, hamburgerima, keksima, maslacu, namazima...‘, kaže Ramón.
Zdrava prehrana nije korisna samo za tijelo, već i za mozak. Stručnjakinja za energetsku hranu savjetuje da svaka osoba individualno osvijesti energiju koju pojedine skupine namirnica imaju na njezino raspoloženje.
‘Radi se o tome da pokušavate jesti hranu umjereno visoke energetske vrijednosti‘, objašnjava ona. No važno je voditi brigu o moždanoj aktivnosti – ne samo prehranom, već i drugim zdravim navikama.
Navike kontra stresa
Dobre navike pomažu nam da se lakše ‘isključimo‘. Zato je važno svaki dan odvojiti vrijeme za sebe, bavljenje stvarima koje vam donose radost, poput čitanja, umjetnosti ili izrade rukotvorina.
Također je preporučljivo zapisati negativne misli, brige ili jednostavno popis obaveza za sljedeći dan prije spavanja. Ta navika pomaže da potisnete te misli i ne ponesete ih sa sobom u krevet.
Prema riječima psihologinje Bárbari Tovar, također je važno stvoriti prostor za sebe i posvetiti se razmišljanju o vlastitim brigama i ‘popravljanje emocija za koje nemamo vremena tijekom dana s obzirom na brz svakodnevni tempo‘.