Što radi predsjednik Europske boćarske asocijacije u šibenskome "rasadniku", na Biocima? To su pitanje postavljali neki koji su ugledali Tomislava Ćurka, prvog čovjeka europskog volo boćanja. Došao je pogledati odlučujuću utakmicu i čestitati prvacima države u petanki! Slavodobitnici u ovoj verziji, jednoj od tri (uz volo i raffa) raširene u boćanju, opet su postali igrači Dalmatina. Uspjelo im je to i treći put, a toliko je i odigrano državnih prvenstava.
- Ovo je prvenstvo bilo dosad najizjednačenije, uz četiri gotovo ravnopravna rivala. Odluka je pala doslovce u zadnjim igrama zadnje utakmice, gdje smo uspjeli slomiti Krešimirov grad - veli Milan Gnjidić, predsjednik i jedan od igrača kluba koji je opet formalno omogućio Šibeniku da ima državnog prvaka u nekome kolektivnom natjecanju.
Korona ih zakočila
Gnjidićev povratak iz Švicarske je jedan od razloga što je petanka verzija boćanja zaživjela u Šibeniku i okolici. On je 2015. godine bio među osnivačima Dalmatina, prvoga kluba. Poslije su se priključili Šibenik, Vodice, Tribunj, Krešimirov grad i kninski Krčić, što je i šest sastava koji su igrali netom okončano državno prvenstvo. Prvo je odigrano 2020. godine, i nijedno se još nije "probilo" izvan županijskih granica! Hoće li uskoro?!
- Godine korone su nas znatno poremetile i zaustavile širenje petanke po Hrvatskoj. Vjerujem da će u novoj sezoni više klubova sudjelovati u državnoj ligi. Osnovani su klubovi u Zagrebu i Istri. Javljaju nam se zainteresirani iz cijele države, od Pelješca do Slavonije. Mi smo tu da im pomognemo. Tomislav Ćurko mi je otkrio da ima interesa i u zadarskome kraju, da bi se barem jedan njihov klub mogao uključiti - optimist je Gnjidić, čelni čovjek Dalmatina, ali i predsjednik Komisije za razvoj petanke pri HBS-u.
Dok je u brojnim državama s dugom boćarskom tradicijom, pa i na razini Europe, petanka odvojena od volo boćanja, ima svoj savez, u Hrvatskoj, unatoč nekim pokušajima, još nema. Pod "kapom" je nacionalnog boćarskog saveza u kojem je još neusporedivo više klubova, time i ulaganja u volo verziju. U županijskom savezu, čiji je predsjednik Davor Klarić također bio na završnoj utakmici i dijelio medalje najboljima, svaki klub petanke ima svog predstavnika u Skupštini. Nije baš da ih se puno pita, ali, činjenica je da ih je sve više...
Svjetski proboj
- Iako imamo triput manje klubova od onih koji igraju volo, bogatiji smo članstvom. U šest klubova imamo ukupno oko 200 igrača, što je možda i više od onih koji preferiraju volo. Ova verzija boćanja se igra u 44 europske zemlje, odnosno čak 105 u svijetu. U Francuskoj, koja je boćarska velesila, petanka je najzastupljenija. Imaju preko 700 tisuća registriranih igrača, od čega nekoliko tisuća profesionalaca. U Njemačkoj ima oko 25 tisuća registriranih plus još sto tisuća hobi igrača. Čak i u Italiji više ljudi igra petanku nego volo, za kojeg kažu da je njihov - otkriva Gnjidić.
Što tolike mase privlači u petanku, a ne u volo? Primjerice, čak i bivše poznate policajce i ratnike, poput Nikole Vukošića i Gorana Grguričina, također članove Dalmatina?! Koje su razlike između volo i petanka stila?
- Volo je verzija koja traži više snage, čak i atletskih sposobnosti, dok se petanka bazira na tehnici, primjerenija je širim masama i jednostavnijih pravila. Volimo reći da je mogu igrati svi od devet do 90 godina, ravnopravno muškarci i žene. Naš najmlađi igrač je 12-godišnji Marin Muselinović, koji je već bio akter značajnih utakmica i turnira. Volo se igra samo na ravnim terenima, na pijesku, a petanka bilo gdje, može i na parkiralištu, na gotovo svim podlogama, najčešće šljunčanoj, čak i na niskoj travi. Tereni su upola manji nego oni volo verzije. Naši su široki tri i dugi 12 metara, za službena međunarodna natjecanja nešto duži, tako da možemo napraviti dva od jednog za volo. Razlika je i u boćama. Naše su isto metalne, ali nešto manje i lakše, do 800 grama težine i promjera do 80 milimetara. Volo se igra iz pokreta, a petanka iz mjesta, iz kruga širine pola metra. Nadalje, u volu je glasnije, bučnije, a petanka je puno tiša. Čak se i predsjednik Ćurko iznenadio disciplinom i tišinom koja je vladala na terenima - istaknuo je Gnjidić. U njegovu klubu je jedan boćar koji igra i volo. Vrlo ih je malo koji su se odlučili okušati u petanki...
Iako idu izvan Hrvatske po turnirima, boćari Dalmatina i drugih klubova još nisu uspjeli zaigrati na velikim međunarodnim natjecanjima. Željni su i boljih uvjeta...
Centar na Biocima
- Sredinom svibnja je bilo svjetsko prvenstvo u Danskoj. Nismo tamo išli. Nećemo nažalost ni na europsko, sljedećeg mjeseca u Nizozemskoj. U studenome je u Francuskoj turnir europskih klupskih prvaka. Želja nam je barem tamo otići, predstavljati državu. Napravili smo petanka centar na Biocima, gdje ćemo uskoro imati 16 terena. Nastojimo uskoro organizirati neko značajnije natjecanje, barem prvenstvo Europe za veterane, igrače dobi iznad 55 godina. Mnogi se stranci raspituju, žele doći ovamo na pripreme i natjecanja. Pritom im je neizbježno jedno pitanje - imate li dvoranu? Odgovorom ih još ne možemo zadovoljiti, iako smo svjesni da bi nama i gradu takav objekt za petanku bio od velike koristi. Investicijski bi se vrlo brzo isplatio, gledajući širi kontekst, preko turizma, a nama bi omogućio da, ne oviseći o vremenskim prilikama, možemo igrati tijekom cijele godine. Zasad ta dvorana nije na vidiku, ali ne mislimo odustati od nje - zaključio je Gnjidić.
Krešimirov grad posustao u zadnja dva kola
Sastav PK Krešimirova grada Šibenik je dugo bio vodeći u prvenstvu, posustao je u zadnja dva kola, porazima od Vodica i Dalmatina pao na treće mjesto. Prvak Dalmatino je izgubio dvije utakmice u prva četiri kola, kasnije bio nepobjediv...
Rezultati zadnjeg, 10. kola: Krčić Knin – Vodice 2:7, PK Krešimirova grada Šibenik – Dalmatino 4:5, Tribunj – Šibenik 3:6. Konačni poredak: Dalmatino 24 boda, Vodice i Krešimirov grad po 21, Šibenik 15, Krčić 9 i Tribunj bez bodova.
Planirano je da se Kup Hrvatske odigra u petak i subotu, potom i prvenstva po disciplinama (pojedinačno, par, mješoviti par, trojka i precizno izbijanje). No, čelnici klubova su odlučili da će čekati ugodnije vrijeme, zbog vrućina su sve odgodili za kraj ljeta ili početak jeseni.