Evo kako je poslovao šibenski nogometni drugoligaš u 2017. godini; htjeli bi živjeti od prodaje igrača, a od transfera zaradili 40 tisuća kuna

Šibensko Gradsko vijeće u utorak je usvojilo završni račun s financijskim izvještajem Hrvatskog nogometnog kluba Šibenika za 2017. godinu.

Za one neupućene koji će, poprilično logično, pitati što ima veze Gradsko vijeće s nogometnim klubom, dužni smo pojašnjenje. Naime, Grad Šibenik je nakon preoblikovanja HNK Šibenika u sportsko dioničko društvo postao većinski vlasnik kluba. I onda je logično da gradski vijećnici amenuju njegovo poslovanje.

A drugoligaš sa Šubićevca prošle je godine poslovao pozitivno. Godinu je završio s 88 tisuća kuna plusa. Nije puno, ali čovjeka veseli. To više ako se zna u kakvim gubicima su "narančasti" grcali praktički otkako je neovisne Hrvatske. To je znak da se klub stabilizirao, naročito otkako je u kolovozu prošle godine na Šubićevcu ustoličena nova uprava koju čini trolist Jure Zoričić - Joso Bulat - Ivan Bulat.
- Otkako su oni došli, počeli smo sličiti na uređen klub - gotovo je jednoglasan stav igrača i zaposlenika kluba.

Međutim, pred njima je još jako puno posla kako bi Šibenik došao do razine kakvu očekuje nogometni puk iz Krešimirova grada. Da je tome tako otkrit će niz podataka iz poslovne bilance HNK Šibenika iz prošle godine. No, pođimo redom.

Prihodi Šibenika u 2017. godini bili su na razini četiri milijuna kuna. Kako kažu u upravi kluba, sasvim dostatno za stabilnog drugoligaša. Ali, ambicije Šibenika su prvoligaške. A proračun za koliko-toliko ozbiljno igranje 1. HNL trebao bi biti barem dvostruko veći.

Lani je klub sa Šubićevca uprihodio oko 1,2 milijuna kuna od dotacija iz šibenskog i županijskog proračuna. Isto toliko novca na račun kluba slilo se od sponzora i reklama. Najizdašniji među njima su bili komunalna tvrtka "Vodovod i odvodnja" koja je HNK Šibenik sponzorirala s 360 tisuća kuna i trgovački centar "Dalmare" koji je "upumpao" 200.000 kuna.

Zanimljivo, među sponzorima Šubićevca našla se i splitska menažderska firma "Neja sport", čiji vlasnik Darko Nejašmić, među ostalim, zastupa i reprezentativca Duju Ćaletu Cara. Ta je firma HNK ŠIbeniku uplatila 288 tisuća kuna.

Slabo s ulaznicama

Nadalje, Šibenik je uprihodovao milijun kuna i od donacija. Pola milijuna kuna donirala je Erste banka, dok je hotelska kuća "Solaris" donirala 250.000 kuna. Od članarina se na Šubićevac slilo oko 350.000 kuna.

Na koncu dolazimo do stavki od kojih bi svaki pravi profesionalni klub trebao živjeti. To su ulaznice i transferi. Trenutačno, Šibenik tu jako loše stoji.

Tako je od prodanih karata za svoje utakmice drugoligaš sa Šubićevca zaradio samo 150.000 kuna. Još je gora situacija što se prodaje igrača tiče. Od izlaznih transfera u klupsku blagajnu ušlo je samo 40.000 kuna. I to 30 tisuća od transfera Nigerijca Jamilu Collinsa i 10 tisuća kuna za mlade igrače Renata Josipovića i Marka Gjiru koji sada nose dres zagrebačkog Dinama. Zaista, porazan podatak za klub koji želi živjeti od proizvodnje i prodaje igrača iz vlastitog pogona.

Konačno, stigli smo i do rahoda koji su iznosili oko 3,9 milijuna kuna. Troškovi momčadi, ili plaće nogometaša u prošloj godini koštali su oko 1,2 milijuna kuna. Na djelatnike kluba potrošeno je oko 100.000 kuna manje nego na igrače. Poprilično su visoki i troškovi natjecanja, koji su iznosili 820.000 kuna. Na kraju, spomenimo da je HNK Šibenik potrošio i 250 tisuća kuna na intelektualne i osobne usluge.

Premda je aktualna uprava dobrano "očistila" ormare na Šubićevcu, iz njih će zasigurno još neko vrijeme ispadati "kosturi" iz prošlosti. Naime, u obvezama kluba još uvijek figurira oko 7,2 milijuna kuna. Kažemo figurira jer u obveze HNK Šibenika još uvijek pripada i famozni kredit od 4,8 milijuna kuna koji je podmirio Grad Šibenik kako bi nogometni klub izbjegao stečaj zbog poreznog duga. Međutim, klub ima obvezu vratiti taj novac svom vlasniku kroz postotak od budućih transfera igrača, jasno uz uvjet da ih bude...

Obvezu HNK Šibenik ima i prema već spomenutom "Vodovodu", koji je dao zadužnicu od 1,1 milijun kuna kako bi dao ruku Gradu Šibeniku da zaokruži kredit kojim je plaćen porezni dug kluba. Ono što trenutačno više pritišće poslovanje HNK Šibenika je dug prema dobavljačima koji iznosi oko 750.000 kuna. Na koncu, klub ima obveze i prema svojim djelatnicima u visini od 325.000 kuna.