Skoro me infarkt! – koliko smo puta tu rečenicu prevalili preko usana u posljednjih mjesec dana otkada nam "vatreni" priređuju nogometne predstave od kojih se ne zna koja je stresnija.
Nisu rijetki oni koji su ozbiljno posumnjali u svoj zdravstveni status, a što će tek biti u nedjelju, u finalu?!
Da sportska uzbuđenja imaju utjecaj na zdravlje navijača i gledatelja, osobito njihova kardiovaskularnog sustava, medicina dobro zna. Primjerice, lani su kanadski znanstvenici izdali studiju temeljenu na istraživanju provedenom na zdravim dobrovoljcima dok su pratili utakmice hokeja, a koja je pokazala da se tijekom praćenja utakmice puls gledatelja ispred TV-a ubrzava i za 75 posto, kao da su radili vježbe umjerene težine.
Još je gora situacija s onima koji utakmice prate uživo – puls im se ubrzava i za 110 posto, odnosno srce im otkucava kao da su odradili teži trening.
– Svaki bi gledatelj trebao sam procijeniti koliko je sklon emotivno doživljavati takve priredbe i koliko mu je pametno da ih prati, a neki utakmice zaista doživljavaju pretjerano emotivno. Pretjerana uzbuđenja ne donose samo porast srčane frekvencije, aritmiju, porast tlaka, nego osobito kod ljudi koji imaju neku srčanu bolest može doći do stisnuća arterija zbog adrenalina i povećanja kontrakcije srca, te time do infarkta i akutnih komplikacija. Osim toga, veliki stres i jaka uzbuđenja mogu biti okidač za neke bolesti koje osoba i ne zna da ih ima ili koje je već imala, a mogu se ponovno manifestirati – upozorava naš istaknuti kardiokirurg akademik Davor Miličić.
Utakmice visoke napetosti opasne su tako prije svega za srčane bolesnike, kojima preporučuje da redovito piju terapiju, ali po potrebi i anksiolitike (lijekove za ublažavanje neuroza). Ali, kaže, ima i ljudi zdravih koronarnih arterija kojima se zbog stresa povezanog s velikim emotivnim događajem, bio on pozitivan, radostan ili pak negativan, može dogoditi neki poremećaj rada srca, što se naziva "sindromom slomljenog srca", kaže on. Kako onda "preživjeti" nedjelju ispred nas?
– Prije svega, mi ćemo pobijediti. Kronični bolesnici svakako trebaju pripaziti, a oni koji nisu bolesni neka uživaju, ali bez pretjerivanja s alkoholom, hranom, pušenjem ili kakvim drugim sredstvima ovisnosti. Uz infarkt miokarda, aritmiju i naglu smrt koja se može dogoditi prije svega bolesnicima u stresnim situacijama, drugi moraju voditi računa o tome da alkohol u velikim količinama i akutna opijanja mogu uzrokovati velike probleme, detoksikaciju, a nekad i smrt – upozorava doktor Miličić.
Postoji pozitivan i negativan stres, a ovo što se događa oko utakmica naše nogometne reprezentacije u većoj je mjeri takozvani eustres, dobar ili ugodan stres koji uzrokuju pozitivna stanja ili situacije, optimističniji je doc. dr. Špiro Janović, pročelnik Zavoda za hitna stanja, krizna stanja i psihotraumatologiju Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.
– I mi navijači se, kao i naši nogometaši, poslije takvih teških utakmica osjećamo kao da smo radili fizički posao, ispražnjeno. I mi bismo se ovih dana trebali "rekuperati" i raditi ono što bismo i inače trebali: lagani trening, otići u šetnje, razgibavati se, opustiti – preporučuje doktor Janović.
I on je mišljenja da u ovakvim situacijama zdravi ljudi ne bi trebali posezati za lijekovima poput anksiolitika, odnosno "tu vrstu stresa ne treba gasiti kemijski". Nervoze, stresovi, pretjerana uzbuđenja koje izazivaju infarktne utakmice naše reprezentacije srećom, kaže, ne ostavljaju dugotrajne posljedice na naš organizam.
– Kod zdravih ljudi ne, više su to problemi za srčane bolesnike, fragilne, psihički labilne osobe. Za zdrave ljude to su singularni trenuci, nije kontinuirana frustracija – kaže doktor Janović, a mi poželimo da taj eustres bude jedini stres koji ćemo u nedjelju proživljavati.
I mi navijači se, kao i igrači poslije takvih teških utakmica osjećamo kao da smo radili fizički posao, ispražnjeno. I mi bismo se ovih dana trebali 'rekuperati', preporučuje dr. Špiro Janović