‘Spomenik će pronositi slavnu bitku i hrabre branitelje‘: donosimo sjajan esej Milana Bešlića s otvaranja spomen obilježja u Miljevcima

Nakon što je prošlog mjeseca obilježena jubilarna 30. obljetnica jedne od prvih velikih oslobodilačkih akcija Hrvatske vojske – operacija Miljevci 1992. te svečano otvoreno spomen obilježje, kao trajni podsjetnik na ratna zbivanja tog doba, donosimo vam esej poznatog kritičara Milana Bešlića.

Riječ je o njegovom govoru kojeg je pročitao na otkrivanju spomenika u Miljevcima, a u njemu se osvrće na djelo cijenjenog kipara Petra Barišića, autora spomen obilježja.

MILJEVAČKO GLAGOLJIČKO SLOVO SLOBODI AKAD. KIPARA PETRA BARIŠIĆA  

Ovdje ispred Župne crkve Presvetog Imena Isusova u Miljevcima okupili smo se da izrazimo poštovanje hrabrim hrvatskim braniteljima  poginulim za slobodu svojega hrvatskoga naroda u jedenoj od najslavnijih bitki Domovinskoga rata – Operacija Miljevci (Miljevački plato) čiji smisao izražava u likovnom jeziku kiparsko djelo Petra Barišića.

Sama riječ spomenik implicira – spomen, spomen na određeni događaj i čovjeka, ili na više događaja i ljudi, dakle, memorijska sastavnica imanentna je spomeničkoj kiparskoj formi jer izražava njezinu temeljnu odrednicu - pamćenje, s njom je determinira. Nije li povijest pamćenje? Što je čovjek bez sjećanja?! Kakva je to osoba koja se ne sjeća svojega djetinjstva, mladosti, važnih događaja u svojemu životu? Kakav je to narod koji ne pamti svoje prve korake u određenom prostoru koji mu je kroz vrijeme postao domovina? Koji to narod koji nema svoju povijest!? Gdje, i u kojem prostoru živi narod koji ne memorira svoje postojanje kroz vrijeme?! 

Takav narod izbrisan je iz memorije svijeta, nema traga njegova postojanja! Kad navodim činjenicu da smo se okupili u neposrednoj blizini crkve gdje je postavljen spomenik kojega danas otkrivamo tada nastojim podsjetiti da smo prije koji trenutak na sv. misi čuli svećenika da govori Kristove riječi: Ovo činite meni na spomen. Dakle, sjećajmo se Krista i njegovih riječi i učimo da nam se valja sjećati i naših hrabrih branitelja koji su žrtvovali svoje živote na oltaru domovine za slobodu svojega naroda što ovaj spomenik akademika Petra Barišiča sugestivno izražava i svjedoči svojom kiparskom formom čija monumentalnost nije dekomponirala skladne proporcije, niti je simbolička ekspresivnost potisnula poetsku komponentu.

Jedna od najvažnijih vojno-redarstvenih akcija Hrvatske vojske u  Domovinskom ratu bila je 22. lipnja 1992. godine kojom je oslobođen hrvatski državni prostor u šibenskom zaleđu od srpske okupacije. Od naročite je važnosti kazati da je to prva i uspješna   oslobodilačka operacija Hrvatske vojske u Domovinskom ratu koja je pobjedonosnim ulaskom u hrvatska sela na Miljevačkom platou pokrenula snažan i nezaustavljiv proces oslobađanja hrvatskoga državnoga prostora. Nagovijestila je svojim pobjedničkim stijegom Bljesak i Oluju, kraljicu svih slavnih pobjeda Hrvatske vojske, bitku svih hrvatskih bitki Domovinskog rata kojom je poražena srpska vojska i zbrisana velikosrpska agresija.

Legendarnu vojno-redarstvenu operaciju  Miljevci 1992. lucidno je u likovnom jeziku Barišić izrazio sažimajući u idejno oblikovnom kiparskom konceptu njezin slobodarski zanos, pobjedničku radost i memorijsku osjećajnost za junačku žrtvu vlastitoga života hrvatskih branitelja u toj slavnoj bitci za oslobođenje hrvatskoga državnoga prostora. Te sastavnice spomenička forma eksplicitno izražava stamenim volumenom kamenih okomica utemeljenih u horizontalu oslobođene hrvatske zemlje natkrivenih čvrstom poveznicom od svijetlog čelika u koju je usječeno pobjedničko slovo V – Victoria emanirajući prostorom golemom simboličkom snagom i višeslojnim konotacijama. 

A napose onim koje impliciraju tradicijske vrijednosti hrvatske povijesti pisane glagoljičnim slovima jer se upravo po njima sačuvao i nacionalni identitet, u tim pismenima upisanim u listinama i uklesanim u pločama pamćenja. Nedvojbena identitetska odrednica glagoljičkih slova oblikovana klesarskim umijećem izražena je i osebujnom likovnim jezikom na površini papira i kamena gdje čitamo u hrvatskom jeziku nacionalnu povijest.

Tu je činjenicu kipar znalački asimilirao u spomenički koncept i s njom naslovio svoje djelo oblikovano na matrici glagoljičkoga slova pišući svojim djelom sugestivno svjedočanstvo miljevačkoj pobjedi 1992. godine i čuvajući u živom sjećanju  poginule hrvatske junake u slavnoj bitci. Masivni volumen okomica Miljevačkog glagoljičkog slova slobodi oblikovan je od kamena i stoga da se skladno rimuje s kamenom dalmatinskoga krša.

Samim tvorivom učvršćuju svoju spomeničku formu u prostoru onom snagom kojom je stoljećima nacionalni identitet čuvala malena starohrvatska crkvica u produhovljenom slogu tvoriva i vjere, duha i postojanja. U unutrašnjoj plohi kamenih okomica spomeničke forme upisana su imena poginulih hrvatskih branitelja da u tim pločama pamćenja bude njihov vječni počinak i trijumfalna vrata nebeskim visinama.

U ovoj svečanoj prigodi valja kazati  da je akademik Petar Barišić autor znamenitih kiparskih djela na temu Domovinskog rata već postavljenih u prostoru , u Đakovu (2001.), i na brdu Ćukur kod Hrvatske Kostajnice (2016.). Kiparsko djelo koje smo upravo otkrili hrvatskoj kulturnoj javnosti u Miljevcima važan je prinos hrvatskoj spomeničkoj plastici jer će kroz vrijeme pronositi slavnu Miljevačku bitku i čuvati spomen na hrabre hrvatske branitelje čija su imena vječno svijetlo u hrvatskom narodu.