Šibenski umjetnici i kulturnjaci o 2020.: ‘Bila je strašna, izgubljena i turobna. Ipak, donijela je Murlin Murlo, Poljanu, Tinel, Brešanovu sobu...‘

Ante Filipović Grčić, grafički dizajner

Murlin Murlo i Brešanova soba
Kad razmišljam o godini na izmaku, prvi dojam je da se kultura nije predala, kako ona institucionalna tako i nezavisna, za koju posebno navijam. Izdvojio bih tako izložbu Muzejski plakati autorica koje je kustosica Jelena Jović. Izvrsna izložba koju prati i ozbiljan katalog, ali mi je žao što je zbog ovih okolnosti neće vidjeti puno ljudi. Moram spomenuti i Azimut, kao dio izvanistitucionalne scene, koji je se do zadnjeg nije predao i koji manje afirmiranim umjetnicima daje priliku da se predstave široj publici. Ovu godinu pamtit ću i po premijeri predstave Murlin Murlo šibenskog HNK i tome što ju je radila šibenska ekipa. Bitan događaj je i predstavljanje dizajna i koncepta Brešanove sobe u čemu sam zajedno s arhitektonskim studijom 25, 4 mm, eto, i ja sudjelovao.

Sara Lovrić Caparin, kostimografkinja

Neizvjesnost i strah
Na žalost, pamtit ću ovu godinu po neizvjesnosti, strahu i otkazanim prilikama. Ali upamtit ću je i po solidarnosti kolega umjetnika, želji i potrebi da usprkos svemu i dalje stvaramo pa makar i za onih 20-ak ljudi u publici. Jer, ne živi ćovjek samo o kruhu...

Marko Chiabov, arhitekt

Godina Poljane i Trokuta
Mislim da je 2020. bila izuzetni uspješna arhitektonski, jer su neki projekti, započeti još prije, realizirani. Prije svega mislim na Poljanu i Trokut. Za Poljanu je išao arhitektonski natječaj i procedura je bila jasna od početka do kraja, premda u oblikovnom smislu rezultat nije možda onakav kakav su svi očekivali. Trokut je izniman objekt. Tu nisu korištena konfekcijska rješenja, nego se oblikovno i sadržajno išlo hrabrije i napravljen je vidljivi pomak. Vidjet ćemo kako će to dalje funkcionirati. Naravno, puno toga nije normalno funkcioniralo. Bila je ovo poprilično okrnjena godina, ali neke su stvari bile dobre i pokazalo se da mogu funkcionirati i online. Premda, kultura je prije svega interakcija s ljudima.

Zrinka Magazin, fotografkinja

Murlin, Tinel i Beethoven
Ova ću godinu pamtiti po tomu što mi je dokazala da i u teškim vremenima nitko ne može zabraniti ni ugasiti ljudsku kreativnost i zajedništvo. To se pokazalo i na šibenskoj kulturnoj sceni koja i te kako živi, diše i stvara. Od ostvarenja i zbivanja izdvojit ću vrhunsku domaću produkciju Murlin Murlo našeg kazališta, magični recital pijanistice Gordane Pavić u čast Beethovenu te kao najdojmljiviju izložbu 19 šibenskih umjetnika sa 167 radova u galeriji kluba Azimut. Taj zatvoreni, ali virtualno dostupni Božićni tinel u kojem sam i sama sudjelovala, nešto je posebno i pohvalno za moral umjetnika i kulturnjaka. Sve pohvale vodstvu kluba koje je zadržalo duh stvaranja i podržalo kulturu grada.

Borko Čelar, likovni umjetnik i dizajner

Izgubljena godina
Bila je to, po mom mišljenju, izgubljena godina. Ni mi u Grupi 9 nismo imali redovitu godišnju izložbu, jer nismo željeli ljude izlagati kontaktima. S druge strane mislim da je korona nekima bila izgovor za nerad i određeni komoditet, ali i da se srežu ionako mala sredstva za kulturne udruge i programe. Neki su zbog navodne štednje rezali i honorare vanjskim suradnicima, kreativnim snagama, dok su istovremeno zapošljavali one koji s tim nemaju ništa. Ipak, u 2020. dogodilo se i jedno pravo čudo. To je predstava Murlin Murlo. Da kazalište radi predstavu ne bi trebala biti vijest, ali ovo je konačno potpuno šibenska predstava, nastala, dakle, ovdje i to je čudo.

Ruža Raguž Cukrov, glazbenica i ravnateljica Glazbene škole Ivana Lukačića

Strašna godina
Da je korona pojela kulturu više je nego jasno svima. U Šibeniku se to najviše osjetilo na Međunarodnom dječjem festivalu koji je bio održan, ali to nije bilo to. Nije bilo šušura ni druženja djece. Iz perspektive glazbene škole, rekla bih da je to bila ružna godina, jer djeca nisu imala priliku nastupati, ići na natjecanja, seminare i usavršavati se. Mi odrasli možemo ovu godinu staviti kao pauzu, ali za djecu u razvoju kada je riječ o kulturi, sportu i umjetnosti jedna godina puno znači. To je zastoj i meni je to strašno.

Emil Podrug, arheolog

Plutej iz špilje sv. Ante
Zbog manje novca, u 2020. imali smo i manje arheoloških istraživanja. Jedino što bih istaknuo je vrijedno otkriće od prije dva tjedna kada smo u špilji sv. Ante pronašli ulomak pluteja iz sredine 9. stoljeća, s obzirom da se u povijesnim, tj. pisanim izvorima Šibenik spominje 1066. godine. Naravno, da smo znali da je Šibenik postojao i prije tog spomena, a sada imamo i dokaz. Taj je plutej donesen u špilju i ugrađen u barokni oltar iz 17. stoljeća, a nalaz je važan stoga jer takvih pluteja ukrašenih pleterom iz tog doba do sada nismo našli na šibenskom području.

Maja Klarić, pjesnikinja

U znaku Bookmobila
Unatoč pandemiji, 2020. godinu ću ipak pamtiti prvenstveno po prekrasnim stvarima. Početak godine donio mi je putovanje u Grčku gdje sam provela dva tjedna na književnoj rezidenciji u prelijepom mjestu uz Egejsko more gdje ne samo da sam stekla nova, čvrsta prijateljstva već i dovršila rad na svojoj šestoj knjizi, zbirci poezije „Četiri elementa." Ta je zbirka upravo krajem prosinca objavljena u izdavačkoj kući Sandorf pa i to smatram jednim od veoma pozitivnih događaja ove čudnovate godine. Ipak, ona ostaje obilježena pričom o Bookmobilu, o ostvarenju jednog velikog sna - putovanja kombijem i pokretanja putujuće knjižare o kojoj sam još odmalena maštala.

Jadran Kale, etnolog

Lavina kreativnosti
Najznačajniji kulturni događaj bila je pandemija. Može zvučati čudno, ali ta je situacija potaknula kreativnost. Kod jednih više, a drugih manje, ali pokazalo se koliko smo bogati ljudima. Pandemija je pokazala i kako se devet desetina stvari može obaviti preko zooma kao i to da kad imamo Centar dijeljenih usluga, tzv 'državni oblak' ne moramo, primjerice, strahovati kako će nam nestati podaci i materijali na kojima smo radili.

Franka Klarić, glumica

U ljude se uvukla tjeskoba
Teško mi je sagledati pozitivne strane ove krize jer su teško pogođeno svi sektori kulture. Na samom početku lockdowna mi šibenski kazalištarci smo odmah reagirali snimajući večeri poezije uz glazbenu pratnju. U kazalištu se dogodila kohezija svih suradnika, u pozitivnom ozračju, s velikim entuzijazmom kolegice Oriane Kunčić porodili smo predstavu Murlin Murlo. Zbližili smo se profesionalno, ali i osobno. Ono što je problematično je strah i tjeskoba koji su se uvukli u ljude i na zadnjim izvedbama imali smo 30-tak gledatelja. Pitam se koliko vremena će proći dok se ne budemo opet mogli opustiti i sjediti jedni pored drugih, ali se nadam da će ljudi uvidjeti stvarnu potrebu za kulturom jer je bez toga život osakaćen i prazan.

Zorana Mihelčić, koreografkinja i voditeljica Sjena

Nismo klonuli duhom
Koliko god da su korona i pandemija izazvali šok i donijeli velike gubitke, s druge strane ljudi su shvatili vrijednost kulture i umjetnost. Svi imaju uprte oči u Šibenik i određena očekivanja, ali nismo pali duhom i vjerujem da nismo razočarali. Ali, nije lako. Mi smo i ove godine održali Šibenski plesni festival, ali zbog manje financija to je bila trećina onoga što smo planirali. Ni sljedeće godine neće biti lakše, ali vjerujem da će vladajući prepoznati naš rad i da će nas podržati.

Nevena Petra Piližota, slikarica

Godina osvještenja
U 2020. godini realizirala sam pet različitih samostalnih izložbi u Splitu, Šibeniku, Zagrebu i Rijeci i zbog toga sam zadovoljna. Dvije virtualne izložbe i online katalozi u suradnji s Gradskom knjižnicom Marka Marulića Split i Gradskom knjižnicom Rijeka (povodom Dana europske baštine) kompromisno su rješenje s obzirom na epidemiološke mjere. Vrlo je važno naglasiti i pohvaliti ovogodišnje projekte i natječaje Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske kojima je, među ostalim dana podrška samostalnim umjetnicima i nezavisnim profesionalcima u kulturi.