Škure – Šibenske književne ure, međunarodni je festival suvremene književnosti koji će svoje prvo, premijerno, izdanje doživjeti ove godine, a održat će se, sada je poznato, od 9. do 11. rujna. Festival će se biti posvećen šibenskom pjesniku Stjepanu Gulinu (1943.-2014.) čije se pjesme nalaze u svim važnijim antologijama hrvatske suvremene poezije i dobitniku Goranove nagrade za životno djelo koji je unatoč tomu, ostao pomalo zaboravljen čak i u rodnom gradu.
Da tako ne bude i dalje, na svoj će se način pobrinuti organizatori Škura koji su u sklopu festivala osnovali međunarodnu pjesničku nagradu koja će nositi upravo Gulinovo ime, a ovih dana raspisan je i natječaj za najbolju knjigu poezije objavljenu kao prvo izdanje tijekom proteklih godinu dana, točnije od 1. srpnja 2020. do 30. lipnja ove godine. Natječaj je otvoren do 10. srpnja, a osim iz Hrvatske, na njega se mogu javiti i pjesnici iz susjednih zemalja: Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije.
Do tog datuma, svi zainteresirani svoje knjige trebaju poslati u pdf formatu zajedno s fotografijom naslovnice na elektroničku adresu praznik.rada1@gmail.com, poručuje pokretačica Škura, šibenska književnica i scenaristica Olja Runjić čiju je prvu zbirku pjesama Ako ova usta potrošim svojedobno objavila Gradska knjižnica Juraj Šižgorić. Autorica je i zapaženog romana Auf Widersehen, Mustafa te vrlo izvođenog teksta Gola u kavezu, a šibenska publika najviše je pamti po dokumentarcu Kabinaši posvećenom gradskom kupalištu Jadrija
- Gulin je u hrvatskoj književnosti bio izvan svih klanova, struja i trendova. Uvijek skroman, samozatajan i sam. Stoga je, nepravedno, premda i ponešto svojevoljno, bio marginalac. Nikad nije napustio Šibenik, iako je veći dio života proveo u Zagrebu. Objavio je zbirke: Kovine, Istovjetne pjesme, Protutijekovi, Ljubavne pjesme, Riječi, Mozartissimo, Nitko ne griješi ako šuti, Katapult, Svete nesanice, Ne to, Smokve od soli te Paz’te sad, paz’te sad: proze bez poze. Njegove tekstove Ti minuti sporo teču, Funcutica, Sve ti sritno bilo i Galeb izvode klape Maslina i Šibenik – rekla je Runjić, ističući kako su festival, koji će se, eto, održati baš u mjesecu u kojem je i Gulin rođen, kao i nagrada koja je nosi njegovo ime, pokušaj da se vrati dug tom velikanu riječi i stiha.
Ideja o pokretanju književnog festivala u rodnom Šibeniku, govori Runjić, koja posljednjih godina živi u Beču, rođena je prošlog ljeta, pomalo slučajno na šibenskoj rivi na kavi u razgovoru s pjesnikom i urednikom Brankom Čegecom i Vandom Mikšić, prevoditeljicom, pjesnikinjom i sveučilišnom profesoricom, rođenom u Šibeniku. I nije sve ostalo na toj kavi i Runjić je vrlo brzo s prijateljem i suradnikom šibenskim glumcem Leonom Lučevom osnovala udrugu Praznik rada te je zajedno s Centrom za knjigu iz Zagreba za festival početkom godine dobila i prva sredstva, skromna, ali obvezujuća: 20 000 kuna od Ministarstva kulture i medija.
Želja je bila, reći će, da Šibenik kao grad iz kojeg su potekli neki od najznačajnijih hrvatskih književnika poput Vesne Parun, Ive Brešana, Arsena Dedića, Mladena Bjažića i mnogi drugi, u nedostatku književnih tribina, promocija, gostovanja renomiranih autora, susreta s čitateljima i slično, Šibenčanima ponudi upravo takve književne sadržaje, ali i pruži priliku šibenskim neafirmiranim autorima da se predstave. Natječaj za festivalsku nagradu Stjepan Gulin za najbolju prvu objavljenu zbirku pjesama, prvi je vidljivi korak na tom putu.
