Šibenčanin je umjetnički ravnatelj Pulskog filmskog festivala: Zbog velike povijesne teme i slavne ličnosti, popularnog glavnog glumca i redateljskog veterana, film o Anti Gotovini lokomotiva je za cijeli festival

Otvaranje 66. Pulskog filmskog festivala je iza ugla. U Areni će festival večeras otvoriti premijerna projekcija nestrpljivo očekivanoga "Generala" Antuna Vrdoljaka, s Goranom Višnjićem u ulozi Ante Gotovine. Za filmom vlada golem interes. Od umjetničkog ravnatelja Pule Zlatka Vidačkovića odmah na početku intervjua želimo doznati hoće li "General" ostaviti u medijskoj sjeni ostale domaće filmove i prebaciti fokus javnosti s kinematografije na politiku.
– Medijski uvijek veću pozornost izazovu premijerni filmovi, pa je tako i ovaj put. To je prednost koju dobivaju redatelji i producenti koji se odluče svoj film premijerno prikazati u Puli. Jasno da postoji velik interes za "Generala" zbog velike povijesne teme i slavne ličnosti, popularnog glavnog glumca i redateljskog veterana, ali ovako jak film otvaranja lokomotiva je za cijeli festival. "General" je biografski, povijesni, ljubavni, ratni, ali ne i aktualnopolitički film – njegova radnja završava 1995. akcijom "Oluja" – kaže Vidačković.

Kako komentirate to što Gotovina neće biti na premijeri?

– Ante Gotovina je skroman i mudar čovjek, on je svjestan da bi dolaskom na premijeru zapravo odvukao pozornost s onih koji su radili film na sebe, a ovo je filmski festival na kojem su glumci i redatelji u prvom planu. On nije sudjelovao u stvaranju filma, čitao scenarij niti ga gledao, i posve mi je razumljiva i pohvalna njegova odluka da reflektore i mikrofone na premijeri prepusti Goranu Višnjiću i Antunu Vrdoljaku.

Jedna od novosti ovogodišnje Pule jest da se ponoćni termin u Areni, počesto rezerviran za američke blockbustere, prepušta europskom žanrovskom filmu?

– Pomoćni termin protekle dvije godine bio je ostavljen za hrvatski film i koprodukcije – bio je samo jedan blockbuster, što imamo i sada. Razlozi za europski žanrovski film u Areni su povećanje kvalitete, žanrovske raznovrsnosti i atraktivnosti za publiku programa u Areni, europski kontekst prikazivanja hrvatskog filma, tradicija europskog programa od 2001., povećanje gledanosti u oba termina, te dovođenje europskih redatelja i producenata koji se upoznaju s hrvatskom kinematografijom i filmskim djelatnicima koji im mogu biti zanimljivi za buduće projekte. Konačno, Hrvatska kao punopravna članica Europske unije preko svojeg nacionalnog festivala pokazuje interes i otvorenost prema filmovima drugih zemalja članica.

Hoće li Arena i dalje biti puna na ponoćnim projekcijama te da će Pulski festival ostati najposjećenija kulturna manifestacija u Hrvatskoj?

– Za gledanost smatram najvažnijim dobar odabir filmova, a ove godine u Areni imamo najbolje od hrvatskog i europskog filma, što je dobitna kombinacija. Pri definiranju programa u Areni treba voditi računa da je ona masovno gledalište, deset puta veće od najveće festivalske kinodvorane u Hrvatskoj. Nema festivala koji može konkurirati našoj posjećenosti, premda Pula ima deset puta manje stanovnika od Zagreba.

Bili ste dosta otvoreni prema nezavisnom hrvatskom filmu, ali on je ove godine manje zastupljen?

– Sukladno programskoj koncepciji, podignuta je selekcijska letvica za ulazak u Arenu i konkurenciju, pa je od 14 prijavljenih u konkurenciju ušlo samo osam, a od 12 koprodukcija samo šest. Istodobno je uvedena nenatjecateljska sekcija nacionalnog programa Kontrapunkt za hrvatske filmove i manjinske koprodukcije. To je novi festivalski program za ostvarenja koja donose nove estetike ili žanrovski obogaćuju hrvatski film, ali su primjerenija za dvoransko prikazivanje. Time dižemo kvalitetu konkurencije, ali ostajemo otvoreni prema novim autorima i strujama nacionalne kinematografije.

Nezavisni hrvatski filmovi su ove godine uglavnom u Kontrapunktu, s iznimkom filma "F20" koji je sniman još 2016. godine. S obzirom na drastično smanjenje broja, ali i iznosa financijskih potpora za snimljene filmove posljednjih godina, nezavisni film, koji je činio pola kinematografije, na koljenima je – pao je broj nezavisnih filmova i njihova produkcijska razina. Novi prijedlog Pravilnika HAVC-a predviđa financiranje filmova s mikrobudžetima do milijun kuna, što bi moglo biti rješenje ako bude otvoren i za snimljena ostvarenja, inače ćemo imati samo strogo kontrolirane filmove.