U Kijevu pod Dinarom, od 2002. do lanjske godine, održavalo se Kijevsko ljeto, širok kulturni program s Književnim susretima, uz velik broj sudionika, što je privlačilo posjetitelje iz cijele Dalmacije i izvan nje.
Na susretima Kijevskog ljeta 2010. nazočio je i preminuli zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, prijatelj i ljubitelj Kijeva.
Kijevo se dugo oporavljalo od velikosrpske agresije, zločinac Mladić ga je 1991. tenkovima pregazio i razorio. Mjesto, sjedište općine, obnovljeno je uz pomoć države i Šibensko-kninske županije te rukama njegovih stanovnika. Razvilo se lokalno gospodarstvo, posebno poljoprivreda, s nadaleko poznatim pčelarstvom i najboljim medom od planinskoga cvijeta vrijeska. I kultura je išla u stopu s time.
Doba kulturnog prosperiteta Kijeva prisjetili smo se u razgovoru s aktivistom Brankom Bajanom Jalom, poštarom u mirovini, koji je u to vrijeme bio jedan od glavnih nositelja organizacije Kijevskoga ljeta i kulturnog procvata toga kraja podno Dinare, danas i Parka prirode.
– Nakon Domovinskoga rata – kaže Bajan – u Kijevu smo mnogo radili na njegovoj obnovi na više načina. Jedan je i kultura s programima Kijevskoga ljeta, koje nas je pročulo ne samo u Hrvatskoj. Nažalost, s time sada ne možemo nastaviti zbog strogih ograničenja u hrvanju s pandemijom korone, iako nas mnogi pitaju hoće li biti Kijevskoga ljeta. Eto, više nema ni našeg dragog prijatelja i pokrovitelja Milana Badića, kojem sam osobno bio na pokopu u Zagrebu. Činit ćemo sve da junačko Kijevo napreduje usprkos sadašnjoj bremenitoj situaciji. Pozivat ćemo ljubitelje prirode i planinare u pohode Dinari, prostorima od Maloga do Velikoga Bata, staništu jelena lopatara i druge plemenite divljači. Ovdje smo pokrenuli i vrlo atraktivni seoski turizam s domaćom ponudom, od Knina smo udaljeni dvadesetak kilometara - kazuje Bajan.
A na Kijevo i njegovo ljeto danas podsjećaju obilježja – spomen-biste nekolicine hrvatskih književnika, Ivana Raosa, Jure Kaštelana, Antuna Gusta Matoša...