Nakon borbe s teškom bolešću, na svoj 80. rođendan preminula Mani Gotovac

U utorak, 12. studenog, na svoj 80. rođendan preminula je Mani Gotovac, nakon borbe s teškom bolesti, javlja Dubrovnik.net.

Mani Gotovac rodila se u Splitu 12. studenoga 1939. godine. U rodnom je gradu završila Klasičnu gimnaziju nakon koje se kao studentica kazališne kritike zapošljava kao novinarka na radiju. Trebala je, kako je sama govorila u javnosti, naslijediti odvjetnički ured oca Zdravka Birimiše, no po uzoru na majku, splitsku glumicu Mariju Daniri, voljela je teatar. Ta je ljubav ostala jaka do kraja Manina života.

Diplomirala je komparativnu književnost, talijanski jezik i engleski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1968. godine.

Bila je prva intendantica u povijesti hrvatskog kazališta, u HNK Split (1998.-2002.) i HNK Rijeka (2003.-2007.) te ravnateljica zagrebačkoga kazališta &TD (1992. do 1998.) i Splitskoga ljeta. Godine 2004. osnovala je festival Riječke ljetne noći.

Kritike i eseje o kazalištu objavljivala je u "Studentskom listu" i "Prologu", gdje je bila i glavna urednica od 1987. do 1993. Na Radio Zagrebu radila je kao novinarka i urednica dramskoga programa od 1961. do 1990.

Od 1972. do 1980. bio joj je zabranjen rad u visokotiražnim novinama i medijima.

Kritike i eseje o kazalištu objavljivala je u "Studentskom listu" i "Prologu", gdje je bila i glavna urednica od 1987. do 1993. Na Radio Zagrebu radila je kao novinarka i urednica dramskoga programa od 1961. do 1990.
Od 1972. do 1980. bio joj je zabranjen rad u visokotiražnim novinama i medijima.

U razdoblju od 1988. do 1990. bila je dramaturginja predstava u režiji Paola Magellija, Euripidovih "Elektre" i "Feničanki", te Brechtove "Opere za tri groša" u režiji R.Ciullija, te Pirandellove "Večeras improviziramo" u režiji A. Vasiljeva.

Kazališne kritike i zapise o predstavama objavila je u knjigama "Tako prolazi Glorija" (1984.) i "Dubrovačke mišolovke" (1986.), u kojima ispituje spregu kazališnih i političkih institucija.

Suautorica je monografije o Dubrovačkim ljetnim igrama objavljene 1994.Objavila je autobiografske romane "Fališ mi. Prva knjiga: zima/proljeće" (2010.), "Fališ mi. Druga knjiga: jesen/ljeto" (2011.), "Fališ mi: u proljeću, u jeseni, u ljetu, u zimi" (2013. novo nadopunjeno izdanje), knjigu zapisa iz života i kazališta "Ma koji život, ma koji teatar" (2014.), te romane "Snebivaš me" (2015.) i "Ćutim te" (2017.).

Deveta knjiga simbolična naslova "Rastanci" objavljena joj je ove jeseni, no zbog teške bolesti nije mogla nazočiti njezinu predstavljanju. Roman je to o "rastancima u jednoj epohi na sve moguće načine".

Potresna je to i beskompromisna priča o cjeloživotnoj ljubavi u čijem su središtu "prosječna novinarka i prosječan slikar".

"Ova je knjiga sve osim ljubića. To je knjiga o mučenju dvoje ljudi, može li to biti ljubić? To je knjiga o jednom odnosu koji određuje cijeli život. Mnogo je ljudi koji nisu u stanju voljeti, koji ne prepoznaju boje ljubavi, koji su slijepi za to. Mislim da su to najnesretniji ljudi na svijetu. To su prazni ljudi kojima se zapravo nikad ništa nije dogodilo. Njima se zapravo ništa i ne može dogoditi", rekla je Mani Gotovac za Hinu u razgovoru objavljenom u povodu izlaska "Rastanaka".

Na pitanje bi li voljela da je nešto "odigrala" drugačije, odgovorila je: "Da sam odigrala drugačije, možda bih voljela da sam ih odigrala ovako. Kada bih to znala, ne bih pisala. Bilo je i tragičnih stvari, ali ni za čim ne žalim. Točno je da je ova knjiga jako osobna ali nijedna moja knjiga nije bila ovako udaljena od mene kao ova".

Prezime Gotovac Mani je uzela udajom za Peru Gotovca, a zadržala ga je i nakon razvoda. Najveća tragedija koju je doživjela smrt je kćeri Ane koja je 1984. umrla od inoperabilnog tumora. Od tuge je spavala na njenome grobu, o čemu je progovorila u svojim djelima.

Njena kćer Katja Gotovac-Verdnik, doktorica znanosti, ima dvoje djece, 21-godišnjeg Jakova i 16-godišnju Brinu, miljenike bake Mani.