Karlovčanin Tomislav Augustinčić, etnolog i antropolog, prozaik i pjesnik, dobitnik je ovogodišnje pjesničke rezidencije „Vesna Parun" na Zlarinu

Dočekali smo i to! Tomislav Augustinčić, etnolog i antropolog, prozaik i pjesnik, rođeni Karlovčanin dobitnik je ovogodišnje pjesničke rezidencije „Vesna Parun" na Zlarinu. Augustinčić je rođen 1992. godine, a rukopis njegove prve zbirke poezije nagrađen je Goranom za mlade pjesnike 2020. godine.

Natječaj za pjesničku rezidenciju „Vesna Parun“ na otoku Zlarinu već četvrtu godinu raspisuje udruga Fotopoetika. 

-Ove je godine na natječaj pristiglo 16 prijava. Dvije prijave su odbačene jer nisu ispunile uvjeta natječaja (autorice nisu imale objavljenu pjesničku zbirku). Žiri u sastavu Nives Franić, Živana Podrug i Sanja Baković ove je godine jednoglasno kao rezidenta izabrao Tomislava Augustinčića. Svake godine u konačnici izbora istakne se nekoliko kandidatkinja i kandidata među kojima nije lako izabrati dobitnicu/dobitnika. Ove godine žiri zbog jedinstvenih ideja i temeljite predodžbe rada na rezidenciji s visokom ocjenom pohvaljuje pjesnikinje Maju Solar i Moniku Herceg - priopćili su iz Fotopoetike.

Navode dalje kako je među pristiglim prijavama za ovogodišnju rezidenciju „Vesna Parun", pjesnik i etnolog Tomislav Augustinčić imao najoriginalnije, u stvaralačkom smislu najintrigantnije, a u svakom slučaju slojevito i sustavno napisano motivacijsko pismo. -Augustinčić sretno spaja etnografiju i pjesništvo, odnosno poziciju znanstvenika i umjetnika, a planirani rad u rezidenciji čvrsto naslanja na otok Zlarin i njegove tradicije, na crvenilo koralja čijim su se izlovom Zlarinjani u prošlosti bavili te na pjesništvo Vesne Parun, u kojem zbirka Koralj vraćen moru postaje metafora za nju samu i njezinu smrt te je svojevrstan moto pjesničkog bivanja na Zlarinu. Njegovo je poslanje, kako sam kaže, tražiti uzvišeni jezik u svakodnevnom govoru, jezik nježnosti u nesuvislim naklapanjima, i pisati, uvijek i iznova, šireći pritom kontemplativni prostor stvaralaštva i uspostavljajući intimne veze sa svijetom - navode u Fotopetici.

Oslanjajući se na etnografsku perspektivu bavljenja svijetom oko sebe te na različite književne izvore, Tomislav Augustinčić u svojem eseju/nacrtu „Etnografija crvenila" ukazuje na povezanost crvenila/koralja/erosa, Vesne Parun, grčkog mita o Geironu i otoka Zlarina. Ujedno time otvara prostor i za (re)interpretaciju zbirke poezije Vesne Parune Koralj vraćen moru. 

-Izboru kandidata Tomislava Augustinčića kao rezidenta osobito je doprinijela njegova ozbiljnost kojom je pristupio predstavljanju ideje i preciznost u opisu nakane da presloži poznato ulazeći u proces insajderski, kao istraživač i subjekt vlastite poezije. Iskustvo pjesnika i kulturnog antropologa prijavi daje oblik i snagu - navodi se, među ostalim, u obrazloženju žirija za izbor rezidenta.