Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku na udaru korone: Ne može se živjeti od 48 ljudi u publici

Ako se u ovoj koroni uopće išta može tražiti dobroga, onda je to nepobitna činjenica koja je isplivala na površinu, a to je da ljudi imaju veliku potrebu za kazalištem i drugim kulturnim događanjima! Govori to ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku Jakov Bilić, podsjećajući kako i ova kulturna ustanova od početka nove sezone, s obzirom na sve okolnosti, bilježi vrlo dobru posjećenost svih svojih programa. Međutim, od kada je zbog uvođenja novih epidemioloških mjera broj mjesta u gledalištu od ukupno nešto više od 300 najprije bio reduciran na 125, a u zadnjim tjednima na svega 50, i u šibenskom teatru sa zebnjom prate izvješća stožera civilne zaštite pribojavajući se nekog novog lockdowna koji bi mogao zakucati posljednji čavao u lijes kazališnog života.

- Dok god možemo, mi nećemo odustati od kazališta. Nastojimo održavati kulturni život grada koliko god je to u našoj moći, jer smo, barem kada je riječ o izvedbenim umjetnostima, jedino mi još ostali u gradu. Naravno, da sve nove mjere utječu na naš program, remete nam koncepciju, prihode... Prije smo situaciju pratili i iz mjeseca u mjesec i tako planirali program. Kako je krenulo, bojim se da to više neće biti ni iz tjedna u tjedan, nego iz dana u dan... Do sada je na predstavama moglo biti najviše 50 ljudi, a najnovija mjera je jedan čovjek na jednom metru četvornom, pa sada mjerimo parter i lože da vidimo koliki je to sada broj- kazuje Bilić kojemu će za mjesec dana isteći prva polovica čeverogodišnjeg mandata. Prvu je godinu potrošio na sređivanje financijskog stanja i nasljeđenih dugova, a kada je iz toga uspio isplivati, stigla je nova pošast i sve okrenula naglavačke. Zbog korone i proljetnog lockdowna prošlogodišnja kazališna sezona nije mogla normalno završiti, a ni nova početi. Prvi put u novijoj povijesti kazalište je ukinulo pretplatu. U vremenima u kojima ništa nije sigurno, pa se ni za jedno gostovanje ne može jamčiti, bilo bi neozbiljno nudi novu kazališnu pretplatu, više je puta istaknuo Bilić. Osobito stoga što 220 kazališnih pretplatnika nije uspjelo pogledati ni sve plaćene predstave iz prošlogodišnje sezone. Stoga im je HNK taj koronom nametnuti dug nastojao nadoknaditi ove jeseni. I taman kada se činilo da će se sve 'poravnati', vratoloman skok novozareženih i oboljelih sve je prekinuo pa je, posljednja predstava iz prošlosezonske pretplate, splitska Francuzica Ilije Zovka morala biti otkazana. Na sreću, reći će Bilić, većina pretplatnika shvaća izvanrednost situacije i nisu tražili da im se uplaćeni novac vrati.

Otpala gostovanja

Otpala su i gostovanja velikih predstava poput Krležinih 'Glembajevih' teatra iz Pećuha i Brešanova 'Hamlet iz Mrduše Donje' HNK Mostar, koja je šibenski teatar u nekoliko navrata pokušavao ugostiti dok jesenji val korone definitivno nije zaključio i tu priču.

- Čujte, 500 kuna koliko košta naša A pretplata nije malen novac, treba ljude razumijeti. Naša je dužnost da sačuvamo kazališni život i dok god bude publike i mi smo tu. Pokušavamo im pokazati da nisu sami. Imamo složen program, ali sve ovisi o situaciji- govori Bilić.

Zbog korone ni prošlotjedna Noć kazališta nije se održala onako kako je bilo planirano. Naime, središnji događaj te manifestacije, izvedba ovosezonske premijere HNK u Šibeniku predstava 'Murlin Murlo' suvremenog ruskog pisca Nikolaja V. Koljade koja je u potpunosti nastala u produkciji šibenskih umjetničkih snaga, morala je biti otkazana zbog mjera samoizolacije koja je bila određena jednoj od glumica. One završavaju za dan-dva, pa u HNK-u planiraju da bi 'Murlin Murlo' ponovo mogla zaigrati 30. studenog te 1. i 2. prosinca. Sve s nadom da nove mjere koje se ovih dana valjaju iza brda i za koje iz nacionalnog Stožera civilne zaštite RH poručuju kako će u drugom valu korone biti najstrože do sada.

U prosincu je planirano i gostovanje monodrame Borisa Svrtana ''Moj slučaj', o životu i djelu Vlade Gotovca, a trebala bi biti izvedena uoči 20. godišnjice Gotovčeve smrti, 7. prosinca. U kazalištu pripremaju i glazbeni program 'K strana grada'. Taj koncertni serijal zamišljen je kao kazališna inačica popularnom HRT-ovom A stranom i realizirao bi se u suradnji s nadarenim mladim glazbenicima koji su nastupali u toj emisiji.

Arsenov feral, glazbeno-poetski program koji je pokrenuo šibenski teatar i koji je publika vrlo dobro prihvatila, do daljnjeg je na čekanju. Vjerojatno do siječnja, kada će, nada se Bilić i situacija oko korone možda biti donekle izvjesnija.

Što će i kako dalje, više će se znati i kada Grad Šibenik donese novi proračun. Korona je izravno utjecala i na financije kazališta koje zbog otkazivanja i reduciranja programa te smiješno malenog broja gledatelja koji mogu biti na predstavi bilježi i znatan pad vlastitih prihoda. O sponzorima da se i ne govori. Uz sve to i gradska blagajna slabo se puni, a samo za gostujuće predstave koje bi osigurale pristojnu kvalitetu jedne kazališne sezone trebalo bi oko 350 000 kuna, kaže Bilić.

- Za usporedbu, prošle godine imali smo 270 000 kuna za ukupno 10, odnosno 13 predstava, a u ovoj, 2020., taj je iznos više nego prepolovljen i iznosi 104.000 kuna- objašnjava Bilić i dodaje kako je zbog korone cijeli proračun kazališta, uključujući i vlastite prihode, pao za više od 35 posto.

Istodobno u šibenskom teatru imaju i neke druge brige. Oronula zgrada vapi za obnovom. Krov prokišnjava, a za nedavnih kiša voda je prodrla i do nekih loža. U moru problema, Bilić ipak ima i jednu dobru vijest.

-Projekt Brešanove sobe ide dalje. Ništa nije otkazano. Počinju i radovi u foajeu, a za što nam je Grad Šibenik osigurao 300. 000 kuna.

U parteru od sada samo 8 ljudi

Do sada je u gledalištu kazališta moglo biti najviše 50 ljudi, no taj bi broj prema najnovijim mjerama sada mogao biti i manji. Naime na jednom metru četvornom može biti samo jedan gledatelj, a udaljenost od izvođača i publike mora biti četiri metra. Također razmak gledatelji u parteru moraju biti dva metra udaljeni od prolaza, a kada se sve to izmjeri i premjeri ispada da bi u parteru od ukupno 150 mjesto moglo sjediti svega osmero ljudi. Kada se tomu pribroji po jedan čovjek u svakoj loži, u kazalištu u publici sada može biti svega 48 ljudi. A tu možda nije kraj, jer se očekuju nove, strože mjere koje bi trajale do Božića i koje vjerojatno neće zaobići ni kazališta.

Milijun kuna manje nego lani

Proračun šibenskog teatra u 2019. godini iznosio je nešto više od 7, 9 milijuna kuna, od čega je Grad Šibenik iz svojih vlastitih sredstava izdvojio 6, 1 milijun kuna, a ostatak su bili prihodi kazališta, sponzorstva i izdvajanja Ministarstva kulture. U 2020. ušlo se s velikim planovima koji su uključivali obilježavanje 60 godina Međunarodnog dječjeg festivala i 150. godišnjice kazališta, pa je i proračun porastao na ukupno 8, 8 milijuna kuna. Onda je došla korona, mnogi programi i predstave bili su otkazani, uslijedio je prvi rebalans gradskog proračuna, a uskoro će i drugi, pa u kazalištu očekuju da će se pad njihovih sredstava zaustaviti 6, 8 milijuna kuna.