Mnogo je razloga zbog kojih je vodički arhitekt i zaljubljenik u fotografiju Boško Fržop postao prijatelj suhozida. A tu svoju ljubav i javno pokazuje, ovaj put na istoimenoj izložbi u Muzeju grada Šibenika. Na 40 fotografija velikog formata posjetiteljima je nastojao pokazati zadivljujuću, ali često zaboravljenu i devastiranu graditeljsku baštinu Dalmacije, suhozide i bunje koje je snimao po šibenskim otocima i duž obale od Primoštena do Vrane. Među njima je i očaravajući raster suhozida na otočiću Baljencu kod Kaprija, snimljen iz zraka.
Fascinacija kamenom i dalmatinskim kršem Fržopu je, kaže, upisana u genima.
– Svoj sam prvi fotoaparat nabavio davne 1963. godine. Uvijek kad bih bio doma, u Vodicama, i kad bismo išli u polje, a mi smo poljoprivredna obitelj, kada bismo krčili i obrađivali maslinike i vinograde, taj me je kamen fascinirao. Kada vidite kako su se radile bunje u polju, podizali zidovi i međe, postaje vam jasno kako je to zapravo bio dijalog između tog kamena i težaka. Zato sam, paralelno s drugim motivima, oduvijek snimao suhozide i bunje, koje se danas sve više ruše i nestaju. A to je velika šteta, jer treba puno razumijevanja za taj naš krš i kamen koji je vječan. Na kraju krajeva, i arhitekt Nikola Bašić na Kornatu je napravio divan spomenik poginulim vatrogascima u suhozidu. Sve to potaknulo me je na obilazak ovog našeg prostora od Primoštena do Vrane, a u posljednje vrijeme i otoka, gdje ima sjajnih bunja i suhozida, da na svojim fotografijama ovjekovječim kamen, koji je ujedno i spomenik prošlosti – govori Fržop.
Fržop snima suhozidnu graditeljsku baštinu već pola stoljeća, a posljednjih godina surađuje s etnologom Jadranom Kalom, s kojim je diljem županije obišao brojne lokacije s bunjama i suhozidima. Snimao ih je u različitim godišnjim dobima, obilazio je čak i na štakama, u njima priređivao izložbe.
– Kao Vodičanin najbolje poznajem svoj kraj, a s Kalom sam obišao još puno toga više. Dosta sam naučio i od našega geografa Svena Kulušića iz Murtera, koji jako dobro poznaje Kornate. On je jednom, govoreći o kornatskim suhozidima, rekao da oni nastaju "kad kamen progovori". Upravo taj izraz najbolje oslikava ono što i sam vidim u suhozidima i bunjama – rekao je Fržop.
A kad kamen progovori, lako se postaje i prijatelj suhozida, jasna je to poruka i njegove izložbe, koja nema samo likovno-estetsku dimenziju.
– Važno je sačuvati te naše stare bunje i suhozide. Na žalost, svjedočimo kako se toj graditeljskoj baštini ne posvećuje pozornost kakvu zaslužuje. Zato i ovom izložbom želimo potaknuti ljude da čuvaju i njeguju to blago – veli Fržop.
Njegovu izložbu "Prijatelj suhozida" prati i istoimeni nagradni natječaj koji je pokrenuo šibenski muzej. Mali i veliki iz Šibenika, županije i cijele Hrvatske pozvani su da prema Fržopovim fotografijama bunja i suhozida naprave svoj rad u svim mogućim likovnim tehnikama. Proglašenje pobjednika i uručenje nagrada održat će se 21. svibnja kod Domaćinove bunje na Srimi, pa će se tako krug prijatelja suhozida nastaviti širiti.
DIJALOG
Kad vidite kako su se radile bunje u polju, podizali zidovi i međe, postaje vam jasno kako je to bio dijalog kamena i težaka