U primoštenskoj narodnoj knjižnici "Dr. Ante Starčević 1912“ predstavljena je druga knjiga "Čipka primoštenskog kraja“. Ovog puta istraživala se čipka Sela Primošten koji je ujedno najveće mjesto i administrativno općinsko središte.
- Ovo nije zadnja knjiga, obradit će svako mjesto u Općini Primošten i imena žena koje čipku rade danas i koje su je radile prije. Posebno zahvaljujem gospođama Marijani Pancirov i Vesni Jakšić jer bez njihove pomoći osvrt na tečaj čipkanja 1947.-1950.godine bio bi nepotpun. Upravo taj dugi tečaj nama je najbitniji jer mi smo treći tečaj - istaknula je autorica knjige prof Maja Marinov Janković, inače predsjednica čipkarske udruge "Pekljica“.
Marinov Janković posebno istaknula ulogu dr. Jadrana Kale koji ima velike zasluge za revitalizaciju primoštenske šivane čipke. Udruga "Pekljica“ osnovana je 2013. godine a godinu dana ranije Muzej Grada Šibenika, Ogranak Matice Hrvatske Primošten i Općina Primošten pokrenuli su tečaj šivanja čipke. U dvadesetom stoljeću tečaji čipkarenja organiziraju se diljem Europe, pa je prvi tečaj čipkanja u Primoštenu organiziran daleke 1911. godine prema uputama i nacrtima iz Beča. I danas u Osnovnoj školi Primošten najmlađe generacije uče čipkati.
Nakladnik publikacije je Udruga primoštenskih čipkarica Pekljica i Maja Marinov Janković koja je napisala tekstove i prijevod na engleskom jeziku, a grafičku i računalnu pripremu odradio je prof. Velibor Janković. Tiskanje knjige omogućila je Općina Primošten.
Vrijedne ženske ruke samozatajno, stoljećima su stvarale čaroliju čipkanih oblika i jedinstveno tradicijsko blago koje je prepoznala Šibenka Sandra Barešin, etnologinja i kustosica u Muzeju betinske drvene brodogradnje i na tu temu radi doktorski rad, a mentor joj je dr. Jadran Kale.
Ove godine vrijedne primoštenske čipkarice izradile su oltarnike za župnu crkvu u Primoštenu i crkvu u Širokama, a svaki je dug 15 metara.
Okupljenim u primoštenskoj knjižnici svoju knjigu "Odijevanje naroda: nastanak narodne nošnje" predstavio je i etnolog i kulturni antropolog dr. sc. Jadrana Kale. Povijesni nastanak fenomena narodne nošnje svoj početak ima sredinom 17. i početkom 19. stoljeća kad je riječ "nošnja" prvi upotrijebio Vuk Stefanović Karadžić.
Čipku su do tog doba izrađivali muški majstori udruženi u cehove, a nosili su je samo kraljevi i bogataši. Čipkanje je ipak vrhunsko žensko i potražnja za čipkom tim majstoricama, i onim primoštenskim, za njihove obitelji omogućila bolju materijalnu budućnost.