Prošlo je pet mjeseci otkako je poznati šibenski arheolog i dugogodišnji kustos Muzeja grada Šibenika mr. sc. Željko Krnčević postao ravnatelj te ustanove. Već sada bez pouzdanog vodiča, FB stranice Muzeja koja mu služi kao nekadašnji dnevnik rada, teško može pobrojiti sve aktivnosti koje je u tom kratkom razdoblju odradio s kolegama. Orijentir mu je, svakako, četverogodišnji program rada koji je priložio već u kandidaturi za ravnatelja. Spletom sretnih okolnosti i angažmanom uigranih muzealaca, sve, kaže, ide po planu. Počelo je izložbom za slijepe s radionicom koju je vodila akademska kiparica Ivona Biočić Mandić.
– Ta izložba punog naziva "Likovno djelo u percepciji slijepih osoba" zabilježila je 1500 posjeta. Silno me to veseli, baš kao i svaki projekt kojim se pokazuje društvena osjetljivost prema osobama što su, iz bilo kojeg razloga, prisiljene prilagoditi se svijetu i prostoru nas koji živimo "normalan" život. Uvijek mi je drago pomoći im, pa smo i sa šibenskim veleučilištarcima, na čelu s Matijom Blaćom, prijavili i jedan projekt za pomoć slijepim osobama. Čekamo vijesti hoćemo li dobiti sredstva. Kad govorimo o izložbama, svakako je vrijedno spomenuti i izložbu igračaka Etnografskog muzeja u Zagrebu koju je posjetilo, računajući i sudionike radionica, negdje oko 1700 ljudi.
Kolegica Zrinka Magazin i kolega Jadran Kale postavili su, nadalje, izložbu fotografija Boška Fržopa "Prijatelj suhozida". Izložbi je, također, pridružen i likovni natječaj pod istim naslovom. Stigli su nam radovi iz cijele Hrvatske. Za mališane je bila predviđena igra gradnje bunje od stiropora, koja ih je oduševila. Naša kolegica, honorarna suradnica Ivana Vučinović, koja ima izvanredan osjećaj za rad s djecom, tu je bunju sastavila i rastavila čak 193 puta, na radost gotovo 2000 djece i odraslih koji su vidjeli izložbu ili pratili druga događanja oko nje. Nakon toga smo imali izložbu arhiva, pa izložbu MDF-a...
Paralelno je, dodaje ravnatelj, obilježen Međunarodni dan glazbe, Međunarodni dan zaštite spomenika kulture, Valentinovo, a u okviru Noći muzeja održana je i modna revija "Archeologija Viva" kreatorice i modne dizajnerice Karmen Herceg. U sklopu redovitog dijela muzejskog programa nastavljena su istraživanja na Velikoj Mrdakovici i Velištaku, kao i suradnja šibenskog s Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika na Bribirskoj glavici, zajedno s Masquare University iz australskog Sydneya i Norwegian School of teology iz Osla.
Teško je, zaključuje Krnčević, pobrojiti sve aktivnosti, a gotovo nemoguće spomenuti sve osobe koje su dale svoj doprinos takvoj muzejskoj živosti. Što se planova tiče, slijedi nekoliko zanimljivih izložbi. Prva se otvara već večeras u 21 sat.
– Riječ je o vrijednoj izložbi "Pogled u oporuku Fausta Vrančića", uz 400. obljetnicu Vrančićeve smrti. Izložbu je napravila članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kolegica Iva Kurelec, u Državnom arhivu u Rijeci, a u Šibeniku izložbu zajednički realiziraju Državni arhiv u Rijeci, Družba "Braća hrvatskoga zmaja" i Muzej grada Šibenika. Toplo je preporučujem. Kolegica Marijana Kalauz priprema izložbu u povodu 20. obljetnice Dalmatinske šansone i još jednu veliku izložbu za iduću godinu koja će biti iznenađenje. Ovo ljeto nam predsrtoji i izložba "More, ljudi, obala".
Arheološki vodič
Ne zaostajemo ni u izdavaštvu. Izdali smo, tako, Arheološki vodič s 20 lokaliteta u našoj županiji, angažirani smo i oko tiskanja drugog izdanja Statuta grada Šibenika na kojemu se radi već godinu dana, dok s dr. sc. Ivom Kurelec, Gojkom Lambašom i dr. sc. Ivicom Poljičkom odmičemo u pripremi zbornika radova sa Simpozija 950. obljetnice prvog spomena grada Šibenika. Prikupljeno je tisuću kartica teksta. Radimo, također, i knjigu Ante Barbače radnog naslova "Iz toverne pisma zvoni"... – veli ravnatelj.
Kolokvij o Bribiru
– U suradnji s Muzejom međunarodnih arheoloških spomenika, kao nositeljem projekta, na Bribirskoj glavici održan je i međunarodni znanstveni skup naslovljen "Kolokvij o Bribiru II", na kojemu je sudjelovalo dvadesetak uglednih arheologa, povjesničara, povjesničara umjetnosti i antropologa iz Hrvatske, Norveške, Italije i Australije. Predstavljeni su rezultati najnovijih istraživanja, ali i obrađena starija građa o Bribiru – prisjetio se Krnčević, uz napomenu da je posljednji takav kolokvij bio 1968. godine.
Bogati program u povodu Dana muzeja "pobrao" je pohvale Muzejskog dokumentacijskog centra i Hrvatskog muzejskog društva, a za aktivnosti u koje su uključeni korisnici Cvjetnog doma, šibenske ustanove za skrb o starima i nemoćnima, dobili su komplimente svih razina, od lokalne do nacionalne.
– Suradnja s Cvjetnim domom i našim umirovljenicima ustalila se. Bili su nam u Muzeju u povodu Međunarodnog dana glazbe i guštali uz diple i usnu harmioniku. Organizirali smo im izlet u Danilo, spremamo se i put Bribira kad malo zahladi, a ovu zimu naši će prijatelji iz Cvjetnog doma dolaziti u Muzej dva puta mjesečno pričati priče zainteresiranima o Šibeniku kakav je nekada bio. Kolegice iz kulturno-povijesnog odjela su napravile bojanku i rade na popularizaciji radionica s djecom. Općenito, broj posjetitelja se povećao, radimo na promidžbi, imamo u planu suradnju s jednom velikom hotelskom kućom. Zamisao je da njihovi gosti, sudionici simpozija, dođu posjetit Muzej, a da istodobno dio muzejske građe bude izložen u samom hotelu. Radimo i s drugim institucijama na podmorskim istraživanjima, spremamo veliku izložbu o istraživanjima na Kornatima, arheološki kamp na Murteru...