Djela 36 suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika iz fundusa šibenske Galerije sv. Krševana predstavljena su na posljednjoj ovogodišnjoj izložbi ove galerije, a sve u povodu njezina prva dva desetljeća djelovanja. U prostoru romaničke crkvice na Gorici, u kojoj je galerija smještena, izlagalo je više od 300, mahom poznatih i priznatih, umjetnika. Mnogi od njih galeriji su donirali po jedno svoje djelo, što je nakon toliko godina rezultiralo i lijepom zbirkom - ističe ravnateljica Antonija Modrušan.
- Mnogima su ovaj prostor i njegova sakralnost bili posebno nadahnuće za izložbu. Suradnja sa svakim umjetnikom i umjetnicom uvijek je bila ugodna, pa je to vjerojatno rezultiralo i njihovom donacijom. Zbog toga smo uvijek bili presretni. Iako, zanimljivo je da su svi koji rade na izložbi plaćeni osim samih umjetnika. Ja kao ravnateljica galerije dobivam plaću, autor teksta kataloga honorar, plaćeni su tiskanje i transport… Samo umjetnici ne dobiju niti kune i još svoj rad daruju galeriji. Toga valjda nigdje nema – pohvalila se Modrušan.
Otvoreni od 1996.
Fundus galerije do sada je u dva navrata bio predstavljen javnosti. Na aktualnoj izložbi, među ostalim, našla su se djela Nenada Voriha, Ljubice Dragojević Buble, Anabel Zanze, Siniše Majkusa, Ivana Kožarića, Vatroslava Kuliša, Jagora Bučana, Hrvoja Šercara, Nives Čičin Šain i Tomislava Ostoje.Pavao Roca koji je galeriju vodio punih 16 godina, prisjetio se njenih početaka.
- Inicijatori osnivanja bili su tadašnji ravnatelj Muzeja grada Šibenika Slavo Grubišić i Ivo Livaković, profesor, u to vrijeme alfa i omega šibenske kulture. Ali, ipak do realizacije je došlo tek nakon Domovinskog rata. U crkvici sv. Krševana, ime koje je galerija preuzela, i prije su se događale izložbe, pa se taj prostor meni činio najboljim izborom, premda je krov prokišnjavao te je trebalo urediti i instalacije – kazao je Roca.
Galerija je s radom počela u kolovozu 1996. godine. Godišnje bi imala 14 izložbi, a vrlo brzo "osvojila“ je i novi prostor u Ulici Petra Nakića gdje se smjestio Studio Galerije sv. Krševana. Tu su se održavale likovne radionice za djecu, izložbe dječjih radova te mladih i neafirmiranih autora.
Plakete i priznanja
U suradnji s Međunarodnim dječjim festivalom objavljeno je devet grafičkih mapa dječjih radova. Usto, galerija u suradnji s Glazbenom školom Ivana Lukačića već 11 godina organizira Svibanjske glazbene večeri u sklopu kojih je do sada održano 70 koncerata klasične glazbe. Sve to Galeriji sv. Krševana donijelo je Plaketu grada Šibenika i Šibensko-kninske županije, priznanje Ministarstva kulture, a Hrvatsko društvo likovnih umjetnika uvrstilo ju je na popis relevantnih galerijskih prostora u Hrvatskoj.
Zid šutnje u gradskoj upravi
Unatoč lijepoj prošlosti, na budućnost Galerije sv. Krševana teško je gledati s optimizmom. Već petu godinu dobiva sve manje novca iz gradskog proračuna. Financije su i razlog što je galerija ostala bez kustosa, a jedina zaposlenica sada je ravnateljica. Zbog toga je, smatra Modrušan, teško zadržati kvalitetu i stečenu reputaciju. Usto, skromnih 100 metara četvornih nedovoljno je za bilo kakav ambiciozniji program, a galerija nema mogućnosti ni za ugošćavanje video i audio, odnosno multimedijalnih projekta. Sve su to razlozi zbog kojih bi galerija konačno trebala dobiti novi, veći i opremljeniji prostor, no u gradskoj upravi te ideje i dalje nailaze na zid šutnje!
