U Gradskoj knjižnici "Juraj Šižgorić" otvorena je izložba fotografija "Kalama, skalama, butama" povećena Milivoj Zeniću, istaknutom šibenskom kulturnom djelatniku i dugogodišnjem ravnatelju knjižnice. Deset je godina prošlo od njegove smrti, a isto toliko održava se izložba koja svoj naziv duguje podnaslovu kapitalne Zenićeve knjige "Stari Šibenik: kalama, skalama i butama, objavljene 2010. godine.
U knjizi se, kako je to u predgovoru kataloga izložbe napisao povjesničar umjetnosti, Šibenčanin i Zenićev prijatelj, dr. sc. Josip Belamarić, iz posve osobnog antropološkog kuta, razlaže priča o povijesnom i modernom urbanizmu Šibenika pri čemu autor ni u jednom trenutku iz vida nije izgubio ljude koji su živjeli u tim ulicama i kućama.
- Svaka rečenica napisana je s beskrajnom ljubavlju prema zavičaju, s golemim znanjem, a opet s finom distancom, bez pretjerivanja. Ta je knjiga, Milivojev "Izgubljeni zavičaj", zapravo škrinja zavičajnog znanja bez kojeg se nitko ne bi smio hvaliti da je iz Šibenika – napisao je Belamarić.
Deseta godina izložbe, koju zajednički organiziraju Fotoklub Šibenik i šibenska knjižnica, i 10. godišnjica Zenićeve smrti, potaknuli su Vilijama Lakića, aktualnog ravnatelja knjižnice i dugogodišnjeg Zenićeva suradnika, da još jednom istakne njegovu ulogu u očuvanju šibenske kulturne baštine, nadasve pokretanju nakladničke djelatnosti knjižnice u čemu i danas prednjači u odnosu na ostale knjižnice u Hrvatskoj.
-Mogu reći da je već sada bjelodano da je Milivoj jedan od onih velikana koji su obilježili život Šibenika u novijem vremenu na način na koji su to učinili Arsen Dedić i Ivo Brešan. Bio je angažiran u kulturnom životu grada, naravno najviše u svoj struci – knjižničarstvu.
Napravio je velike stvari i nije na odmet ponoviti da je najzaslužniji što je knjižnica dobila prostor u središtu grada. Borio se i lobirao na sve moguće načine da knjižnica iz plavog nebodera dođe u ovaj reperezentativan prostor na Poljani. I u struci je dobio najveća priznanja - Kukuljevićevu nagradu i Orden Marka Marulića. Pokrenuo je nakladničku djelatnost knjižnice u teškim, ratnim vremenima 1992. godine, a do danas je objavljeno 150 knjiga. Napisao je tri knjige koje tretiraju Šibenik i njegovu baštinu, a četvrta, knjiga njegovih tekstova o Šibeniku, objavljena je posmrtno.
U knjizi "U pohvalu od grada Šibenika" dao je pregled pisane riječi Šibenika od najstarijih vremena do danas. Zajedno s fotografom Dvorom Šarićem objavio je vodič "Šibenska katedrala", a knjiga koja je, moglo bi se reći, najbolje primljena je "Stari Šibenik" s podnaslovom "Kalama, sklama, butama" koji je preuzela ova izložba. Opisao je staru gradsku jezgru, ali ne samo njegove kale, skale, bute, trgove, grbove plemićkih obitelji, palače i sakralne objekte nego je kroz dijakronijski pristup dao sazrijevanje Šibenika, identiteta grada i završio s njegovom ljudima. Prenio je duh grada. Bio je lokalpatriot, a istovremeno i kozmopolit svjestan da naša baština partipicira i u europskoj, pa čak i svjetskoj kulturi. Drago mi je što je Fotoklub nastavio tu tradiciju i na taj način Milivojeva poruka i ljubav prema gradu živi kroz te fotografije – kazao je Lakić.