- Danas znamo da je Hrvatska jedna od najbogatijih zemalja Europe po bioraznolikosti. Svaka spoznaja o organizmima, od najvećih i javnosti najpristupačnijih biljaka i životinja do najmanjih mikroorganizama iznimno je važna za našu zemlju. Zato smo ponosni što je upravo projekt Dijatomeje rijeke Krke – od izvora do ušća potaknuo osnivanje Hrvatske nacionalne zbirke dijatomeja. Zbirka dijatomeja svojim opsegom predstavlja, u stručnom i znanstvenom smislu, bogatstvo vrsta tih mikroorganizama na području Hrvatske. To je neprocjenjiva baza podataka, dostupna i stručnjacima i široj javnosti, koja kao dokument vremena čuva informaciju za buduće generacije“, istaknula je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica.
Riječ je o kolekciji trajnih mikroskopskih preparata uzoraka dijatomeja sakupljenih na području Hrvatske i prvoj institucionalnoj zbirci algi kremenjašica u Hrvatskoj. Dio ove bogate zbirke od sada je putem trajne izložbe fotografija dostupan i u vodenici na Roškom slapu čime je Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ zaljubljenicima u prirodu omogućila novi edukativan sadržaj.
Dijatomeje ili alge kremenjašice jednostanični su autotrofni organizmi koje karakterizira silicificirana ljušturica zvana frustula. Možemo ih pronaći u gotovo svakom vodenom okolišu, a dominantan su oblik biljnog života u ekosustavima leda. S 12 000 opisanih vrsta, najbogatija su skupina algi: pretpostavlja se da bi broj vrsta mogao iznositi i 100 000.
„Prisutnost algi i mahovina važan je preduvjet za stvaranje sedre, posebice za njezin oblik. Vegetaciju obraštajnih algi na busenovima mahovina i na kamenitim podlogama čine dijatomeje a na istraživanim lokalitetima rijeke Krke zabilježeno je ukupno 276 svojti dijatomeja, s njihovim varijantama i formama, svrstanih u 69 rodova. Zbog svoje osjetljivosti i brzog odgovora na fizikalno-kemijske i biološke promjene u vodi, one su izvrsni biološki indikatori“, istaknula je Gordana Goreta, stručna voditeljica JU „Nacionalni park Krka“.
Dijatomeje su preživjele izumiranje u kredi i tercijaru, prije šezdeset pet i pol milijuna godina, kada je nestalo 50 % svih vrsta i 25 % poznatih porodica. Iako nisu bile dominante, dijatomeje su razvile pametnu strategiju mirovanja. Dijatomeje stvaraju naslage, tzv. kremenu ili dijatomejsku zemlju. Koriste se kod monitoringa voda i monitoringa toksičnih i invazivnih vrsta, kod proučavanja klimatskih promjena, te specijacije i evolucije. Jedna od zanimljivijih primjena dijatomeja jest ona u forenzičkoj znanosti, za otkrivanje zločina, povezivanje krivca s mjestom zločina ili eliminiranje osumnjičenika.