Šibenik je grad bogate i vrijedne spomeničke baštine koji se može pohvaliti najvećom povijesnom gradskom jezgrom na Jadranu s obzirom na veličinu samoga grada i koji bi uskoro, uz katedralu sv. Jakova, mogao imati još jedan kulturni spomenik na UNESCO-ovoj listi svjetske kulturne baštine – Tvrđavu sv. Nikole. Odluka o tomu trebala bi biti donesena u srpnju, a uvrštenjem tvrđave na ulazu u šibensku luku na prestižnu listu, Šibenik bi postao jedini hrvatski grad s čak dva spomenika pod UNESCO-ovom zaštitom, a i u svijetu nema baš puno malih gradova s takvim spomeničkim blagom.
Zadnjih godina Šibenik bilježi značajan turistički uzlet, a nezaobilazna sastavnica te priče svakako su njegovi kulturni spomenici. No, jesu li dovoljno turistički valorizirani i koliki prihod gradu uopće donose?
Iz gradske uprave na to pitanje stiže općenit odgovor bez konkretnih brojki i kunskih izračuna.
– Vrlo smo zadovoljni valorizacijom svojih spomenika kulture, osobito revitalizacijom dviju šibenskih tvrđava – Sv. Mihovila i Baronea. Obje tvrđave bilježe sjajnu posjećenost. Uopće, povećan je broj posjetitelja na području grada, što automatski u nizu segmenata otvara mogućnost povećanja prihoda – kaže pročelnica za društvene djelatnosti Grada Šibenika Mirjana Žurić.
Direktor TZ-a Šibenika Dino Karađole ističe kako je katedrala sv. Jakova turistima najprivlačniji šibenski kulturni spomenik.
– Posve je razumljivo zašto je to tako s obzirom da je katedrala na UNESCO-ovoj listi. Od ove godine ulaznica za odrasle košta 20 kuna, a lani je bila pet kuna niža. Prihod od prodaje ide Šibenskoj biskupiji koja je vlasnik katedrale. Nadalje, naše obnovljene tvrđave imaju oko 160.000 posjetitelja godišnje. Svi drugi spomenici nedovoljno su valorizirani, uključujući i Muzej grada Šibenika, kao i Muzej sv. Frane – govori Karađole.
Zvijezdu među šibenskim spomenicima kulture, katedralu sv. Jakova, prema dostupnim podacima, lani je posjetilo oko 100.000 posjetitelja. Ulaz se naplaćuje i za šibenske tvrđave Sv. Mihovil i Barone. Dnevna ulaznica stoji 50 kuna i vrijedi za obje tvrđave. Tvrđavu sv. Mihovila prošle je godine obišlo 118.000 posjetitelja, dok ih se na Barone popelo samo 48.000. Tom broju, ističe ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik Gorana Barišić Bačelić, treba dodati i 18 tisuća posjetitelja večernjih koncerata i događanja. Prodaja ulaznica tako je u prošloj godini Tvrđavi kulture donijela prihod od 2,6 milijuna kuna, a koncerti dodatnih 115.000 kuna. Pokazatelji za prvu polovinu ove godine najavljuju mogući rast. Naime, do 19. lipnja od prodaje ulaznica zarađeno je gotovo milijun kuna, a prihod od koncerata već sada je premašio prošlogodišnju brojku i iznosi 177.000 kuna.
– Šibenske tvrđave od otvorenja nakon obnove bilježe odličan dnevni posjet, a do lipnja ove godine posjetilo ih je ukupno 37.000 turista. Najvažnije je naglasiti da smo financijski samoodrživa ustanova, tj. naši rashodi jednaki su prihodima – zaključuje Barišić Bačelić.
Muzej grada Šibenika, koji je prije nekoliko godina dobio novi stalni postav moderno koncipiran, turistima nije osobito privlačan. Tako se barem dade zaključiti prema svega tisuću ulaznica koje su lani prodane, no ta bi se slika ove godine mogla malo promijeniti, a ravnatelj Željko Krnčević tvrdi kako muzej priprema niz akcija i projekata kojima želi privući posjetitelje, a time povećati i svoju zaradu. Vrijedi to i za arheološke lokalitete: Bribirsku glavicu, kasnoantičku utvrdu na Žirju, starokršćansku baziliku na Srimi, starohrvatsko groblje Kosa u Vrpolju i antički Rider na Danilu. Već sada popriličan broj turista ih obilazi, no ni jedan od tih lokaliteta nije turistički valoriziran. Osim Danila, koji bi trebao postati arheološki park, za što je dobio 1,8 milijuna kuna iz EU fondova za izradu dokumentacije. Krnčević je svjestan kako u muzeju moraju još puno raditi kako bi baštinu o kojoj skrbe bolje prezentirali i konačno na tomu ponešto zaradili.
Jedan od zanimljivijih šibenskih sakralnih objekata je i crkva sv. Frane. Osim najstarijih sačuvanih Nakićevih orgulja, kasetiranog drvenog stropa, ima i vrijednu samostansku knjižnicu u kojoj se čuvaju stari kodeksi i inkunabule, među ostalim i najstariji pjesnički tekst pisan latinicom u Hrvatskoj. Ulaz u crkvu turistima se ne naplaćuje, a tako će i ostati, tvrdi gvardijan fra Ivan Bradarić. Crkve su, ističe, prije svega bogomolje.
– Razumijem silnu potrebu, zanimanje i pokatkad radoznalost turista da individualno ili u grupama "hodočaste" u crkve, ali nisam pobornik da se naplaćivanjem ulaznica na prvo mjesto stavi novac i zarada te da se crkve i katedrale pretvore u promenade – naglašava fra Ivan Bradarić.
Upravo zbog toga prije dvije godine u dvorištu samostana otvoren je Muzej sv. Frane, mali prezentacijski centar kulturne i umjetničke baštine koju samostan čuva. Ulaznice se ne naplaćuju, ali posjetitelji mogu ostaviti milodar.
– Taj je prilog toliko malen da i ne uspijeva podmiriti troškove muzeja: dežurnog djelatnika, struje, interneta... – ističe gvardijan.
Dubrovniku zidine donesu
pola šibenskog proračuna
A koliko je šibenska zarada od kulturne baštine skromna, unatoč tomu što je današnja situacija znatno bolja negoli prije obnove šibenskih tvrđava, najbolje pokazuje usporedba s Dubrovnikom i njegovim zidinama. Lani ih je, kazuje tehnički tajnik Društva prijatelja dubrovačke starine Lukša Hanza, posjetio 1,1 milijun turista i taj broj stalno raste. Samo u prvih pet mjeseci ove godine na zidine se popelo više od 256.000 posjetitelja, što je za 15 posto više nego lani. Čak ni cijena ulaznice, koja je ove godine porasla na 150 kuna, turistima ne smeta. Lani su zidine "zaradile" 107 milijuna kuna, a nakon što je državi plaćen porez, preostalih 86 milijuna kuna popola su podijelili Društvo i Grad Dubrovnik. Iznosi su to od kojih se Šibenčanima može samo zavrtjeti u glavi, jer prihod samo od dubrovačkih zidina iznosi pola šibenskog proračuna!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....