Konačno se otvara za javnost! Tvrđava sv. Nikole, jedina morska od četiri šibenske utvrde, koje su zadnjih godina obnovljene ili se obnavljaju novcem iz EU fondova, u subotu, 15. lipnja, svoja vrata otvara posjetiteljima.
Možda će prvi među njima biti engleski turisti koji su ovih dana, odmah nakon što je otvorena web-prodaja ulaznica za obilazak toga graditeljskog bisera šibenske i svjetske baštine, prvi kupili svoje karte.
Tvrđava sv. Nikole UNESCO-ov je spomenik, a na tu je listu uvrštena 9. srpnja 2017. godine zajedno sa zadarskim bedemima i još nekoliko utvrda iz Italije i Crne Gore kao dio mletačkog obrambenog sustava od 16. do 17. stoljeća. I prije te laskave titule, ova je tvrđava svojim izgledom i smještajem na samom ulazu u Kanal sv. Ante mamila Šibenčane i turiste, strane i domaće.
Dolazak i obilazak tvrđave, međutim, do sada nitko nije nadzirao, a neopreznim posjetiteljima najveća su prijetnja bili brojni nezaštićeni svjetlosni i ventilacijski otvori na samom platou, kao i otvori nekadašnjih cisterni.
No, nakon što je Javna ustanova "Priroda" Šibensko-kninske županije, koja otprije nekoliko godina upravlja tvrđavom i okolnim područjem koje ima status zaštićenoga krajobraza, uredila atraktivnu šetnicu uz Kanal sv. Ante i kroz bivšu vojarnu Minerska, uređenje i obnova Sv. Nikole bili su sljedeći korak u ostvarenju projekta turističke valorizacije toga dijela šibenske kulturne i prirodne baštine kao jedinstvene cjeline.
UNESCO-ova zastava koja se zavijorila na tvrđavi bila je dodatan vjetar u leđa, a Šibeniku je, uz katedralu sv. Jakova, osigurala zvjezdani status jedinog hrvatskog grada i jednog od svega nekoliko svjetskih gradova s dvama zaštićenim spomenicima svjetske kulturne baštine.
Odatle i uzbuđenje koje ovih dana vlada u "Prirodi" i među svima koji sudjeluju u ovom projektu te finiširaju radove kako bi se 15. lipnja na obnovljenom i uređenom morskom prilazu tvrđave s broda mogli iskrcati prvi posjetitelji. Ravnateljica "Prirode" Anita Babačić Ajduk s nestrpljenjem iščekuje prve reakcije posjetitelja.
– Svi me pitaju "a što će to biti na Tvrđavi sv. Nikole", a ja obožavam reći "Sveti Nikola" – smije se Anita.
Šibenčanima je ta šala posve jasna jer, za razliku od Tvrđave sv. Mihovila, koja je obnovom dobila ljetnu pozornicu i tom intervencijom znatno promijenila prethodni izgled, a drukčije nego prije izgleda i tvrđava Barone, dok Svetoga Ivana, koji je doživio najradikalniju promjenu, nećemo ni spominjati, Nikolina utvrda ostat će sačuvana u izvornom obliku.
– Još otkad smo od UNDP-a dobili prva sredstva prije sedam-osam godina, imperativ je bio da tvrđavu predstavimo onakvu kakva jest, a da bivšu vojarnu Minerska iskoristimo kao prezentacijski centar. Bitno je da posjetitelj, kada dođe na tvrđavu, zna gdje je došao, da ne odradi samo "selfie" i ode a da nema pojma na kakvom je kulturnom spomeniku bio – ističe naša sugovornica.
Iako je ova utvrda spojena s kopnom preko otočića Školjića, do nje će se moći doći samo morskim putem, a ovaj mali izlet, uključujući vožnju brodom i razgledavanje tvrđave, trajat će dva sata.
– Brod s posjetiteljima kreće s početka šibenske rive, a naš info punkt smješten je u prostorijama bivšega Turističkog informativnog centra. Tu će gosti moći dobiti promotivni letak, kupiti ulaznicu i slično, a razvili smo i web shop za kupnju internetom. Nama je to važno i da pratimo i upravljamo posjećenošću. Ipak je riječ o UNESCO-ovu spomeniku. Na brodu će vas dočekati naš pratitelj, zaposlenik "Prirode", koji će pozdraviti na hrvatskom i engleskom jeziku te će svakom posjetitelju dodijeliti multimedijalni vodič. Počet će prvo s pričom o samom gradu – objašnjava.
Šibenik ima najljepši pristup upravo s mora, preko Kanala sv. Ante, koji je ujedno i pristupna, buffer zona tvrđavi.
– Čut će gosti i kratku priču o samoj tvrđavi, gradnja koje je počela 1540. godine, nakon što je Skradin pao u ruke Turaka, kako bi se Šibenik zaštitio od napada s mora. Tvrđavu je izgradio istaknuti mletački vojni graditelj Michele Sanmichelli, a te smo priče "radili" u suradnji s umirovljenim šibenskim konzervatorom Joškom Ćuzelom, koji je sudjelovao i u pisanju prijave za upis na UNESCO-ovu listu – ističe ravnateljica.
O tvrđavi, njezinu funkcioniraju i životu njezina zapovjednika i vojne posade, posjetitelji će više doznati šetnjom po samoj utvrdi. A površina joj u tlocrtu iznosi oko 8000 metara četvornih: od njezine utrobe okružene morem do terase s panoramskim pogledom na šibenski akvatorij.
– Odabrali smo 30 točaka na tvrđavi na kojima je moguće doznati više o tomu kako su vojnici živjeli, gdje je bila krušna peć, barutana i slično. Posjetitelji će na toj aplikaciji i tabletima koje dobiju sami birati sadržaje, kako im je što zanimljivo. Imat će, naravno, slušalice, a na nekim točkama moći će zaviriti i u proširenu stvarnost. Predvidjeli smo da obilazak tvrđave traje 45 minuta. Cijena cijelog izleta, koji uključuje prijevoz brodom koji ima 94 mjesta, pratitelja, mobilni vodič te ulaznicu za tvrđavu, stoji 130 kuna.
No, Šibenčani će, dodaje Babačić Ajduk, prvih 10 dana imati slobodan ulaz, a vjeruje da će se to ponoviti i u nekim prigodnim datumima, kao što je 9. srpnja, kada je Tvrđava sv. Nikole uvrštena u UNESCO-ov popis.
– S obzirom na ograničeni broj mjesta na brodu, važno je reći da Šibenčani za slobodan ulaz prvih deset dana moraju ipak preuzeti svoju ulaznicu. Prvoga dana svečanog otvorenja bit će na tvrđavi otvorena i izložba Miljenka Domijana i Bruna Diklića posvećena UNESCO-ovim spomenicima u Hrvatskoj, među kojima svoje mjesto, eto, ima i Tvrđava sv. Nikole – ponosno će Anita Babačić Ajduk.
Za rekonstrukciju kamenog pristaništa i postavljanje nove drvene rampe, to jest uređenje pomorskog pristupa, kao i za druge radove na tvrđavi, od čišćenja svakojakog smeća i građevinskog materijala do postavljanja ograda i osiguravanja topovskih i drugih otvora kako bi razgledavanje bilo sigurno, Šibensko-kninska županija izdvojila je ukupno četiri milijuna kuna, a još milijun kuna dalo je Ministarstvo kulture.
Podaci su to koje iznosi pročelnica Županijskog ureda za zaštitu okoliša i komunalne poslove Sanja Slavica Matešić.
– Već se nekoliko godina priprema dokumentacija za rekonstrukciju i podizanje mula, zamjenu dotrajale drvene rampe, osiguranje svih otvora, ali i dokumentacija za rekonstrukciju objekata na otočiću Školjiću, gdje će biti prodaja karata i mali kafić s najljepšim pogledom na tvrđavu. Trebalo je odvesti i hrpe zemlje uz bedem na južnoj strani tvrđave, a to je sve kompliciranije s obzirom na lokaciju. Proveli smo i niz arheoloških istraživanja, a sve što se na tvrđavi događa odvija se pod budnim okom Konzervatorskog odjela u Šibeniku i Tomislava Petrinca, glavnog konzervatora Ministarstva kulture. Obavili smo i termovizijska istraživanja u silnoj želji da nađemo kopneni ulaz u tvrđavu, jer postoje zapisi iz 16. stoljeća da su ta vrata postojala. Sada otvaramo samo morski prilaz tvrđavi, ali zbog funkcioniranja same tvrđave, u budućnosti nam je prijeko potreban i taj kopneni dio prema Školjiću – veli Slavica Matešić.
Otvorenjem tvrđave, uključujući i sve što je do sada na tom spomeniku napravljeno, prvenstveno za sigurnost posjetitelja, tek je prvi korak u velikoj, sustavnoj obnovi ovog jedinstvenog spomenika svjetskog značenja. Do kraja ljeta, napominje Slavica Matešić, očekuje se dovršetak projektne dokumentacije cjelokupne obnove Svetog Nikole, za koju je 2,6 milijuna kuna dobiveno iz europskih fondova.
– Dokumentaciju izrađuje Hrvatski restauratorski zavod, a kada ona dobije suglasnosti Ministarstva kulture i UNESCO-a, nadamo se novoj aplikaciji za EU sredstva. Jer kada konačni troškovnik bude gotov, vjerojatno ćemo se svi uhvatiti za glavu. Tu će sigurno biti riječi o milijunima eura, a najveći zahvat bit će obnova cijelog plašta tvrđave, hidroizolacija platoa, budući da je vlaga veliki problem. Već smo napravili i kompletnu podvodnu snimku tvrđave, koja je pokazala oštećenja na nekoliko mjesta nastala vjerojatno od rada mora i struja pa će se i to morati sanirati, što će financijski svakako biti zahtjevno – najavljuje Slavica Matešić.
Do tada, službeno otvorenje tvrđave za posjetitelje ostat će zapamćeno i po tomu što se događa istoga dana, 15. lipnja, kada se u Šibeniku otvara i najstariji festival za djecu u Hrvatskoj – 59. međunarodni dječji festival, pa bi i to mogao biti još jedan razlog za guštanje u velikom noćnom vatrometu te subote!
