Na Šubićevcu se puno toga kreće u dobrom smjeru, ali nedovoljno brzo. Jesenska (igračka) križaljka prosto vapi za rješenjima. Problem su, kao i kod ukrštenih riječi, i okomiti i vodoravni stupci. To je temeljni dojam lipanjskih zbivanja na šibenskom travnjaku i na gornjem katu doma novog nogometnog prvoligaša.
- Ne želim biti odvjetnik braće Bulat, Zoričića i ostalih, ali brža popuna novog, prvoligaškog kadra je teško moguća u situaciji, kad većinu pojačanja tražimo u posudbama od elitnih prvoligaša. A oni nam precizne odgovore mogu dati tek krajem srpnja ili u tijeku priprema za novu sezonu, drži trener Šibenika Krunoslav Rendulić.
Koncepciju Šubićevca kao otvorenog kluba za sve hrvatske talente jasno su podržali zagrebački Dinamo i Lokomotiva, te Osijek, koji je čak i izašao s imenima igrača. Desni bočni Todorovski i polivalentni Kajmakov. Konstruktivno je djelovao i gotovo konspirativni sastanak sa čelnicima Hajduka, ali je zbunjujuća nova, medijska informacija da su se Bijeli odlučili za Dugopolje ili da suradnja sa Šibenikom nije u prvom planu.
I nogometnom je laiku jasno da popuna udarnog kadra novog prvoligaša ne može i ne smije počivati isključivo na posudbi igrača iz najboljih hrvatskih klubova. Da su nužna dva provjerena prvoligaška nogometaša, za koje, međutim, u novonastaloj pandemijsko- financijskoj krizi nije baš lako naći dovoljno (deviznih) sredstava.
Četiri nova igrača na četiri osjetljive pozicije nameću se kao nasušna potreba novom prvoligašu. Lijevi bočni, brzi stoper, zadnji vezni i brzi napadač. O njihovu (ne)dolasku ovisit će i način igre Narančastih. Primjerice, ako se ne riješi pitanje zadnjeg veznog nije isključena i promjena prošlosezonskog sustava „4-3-2 -1“ u nešto staromodniji „3 – 5 – 2“, za kojim u zadnje vrijeme posežu mnogi klubovi, pa i prvi prvoligaški susjed, splitski Hajduk. No, u obje je varijante brzi stoper potreban kao kruh naš svagdašnji.
Optimalni sustav
Slične su dvojbe i novog kormilara Solarisa Jure Marelje poslije, čini se, neminovnog odlaska Andrije Vlahovića.
- I ja ponekad zalutam u emotivne, šibenske vode, svjestan činjenice da, osim Vlahovića, u „pečalbi“ imamo još trojicu šibenskih internacionalaca. Andriju Bašića, Antona Goretu i Antonija Petkovića.
No, gruba me realnost osvijesti gotovo isti tren u obliku pitanja što mi možemo ponuditi tim momcima, kadrim da još dugo vremena zarađuju devize na sportskom zapadu. Nama kao nadomjestak za Vlahovića, koji je bio ćaća i mater naše momčadi, ostaje jedino varijanta jačanja kolektivnog duha. Da atmosfera na treninzima bude i profesionalnija nego minule dvije sezone, kad smo načinili „korak od sedam milja“. A u tvrdom, profesionalnom pristupu utakmica i treninzima lakše ćemo otkriti optimalni sustav igranja. U svemu će bitan čimbenik biti i štoperica ili silno raduje podatak da dio naših mlađih prvotimaca pliva puno brže nego prije 2 godine, glasno razmišlja novi kormilar Jure Marelja.
Brža, suvremenija igra je, nema sumnje, i želja šibenskih košarkaša u novom natjecanju Premijer lige. O izravnoj zamjeni za odbjeglog Tonija Nakića, koji je tijekom prošlosezonskih susreta svojom brzinom, tehnikom, šutom i skokom popunjavao male i velike praznine od „jedinice“ do „četvorke“, malo tko sanja. No, optimizma ne manjka.
- Sve financijske i ine probleme, izazvane pandemijskom krizom, lakše će prebroditi klubovi, koji se mogu osloniti na veći broj domaćih igrača. A mi smo tu u prednosti sa 10 Šibenčana, koji su se potpisima obvezali na vjernost klubu, uvjeren je Filip Vukičević- Fika, sportski direktor GKK Šibenka.
Za promjene u sustavu igre nismo ga ni pitali. Sigurno je jedino da će Funcuti kao „šesti igrač“ u kritičnim trenucima na Baldekinu svojim bodrenjem pokrivati slabe točke u igračkom kadru. A tako je u košarkaškom Šibeniku otkad je svijeta i vijeka. I prije i poslije Dražena, koji svojim legendarnim likom podsjeća na povijesne podjele prije i poslije Krista. Ne samo na matičnom Baldekinu, već u cijeloj hrvatskoj košarci.