Spegra spašava hrvatske simbole od zuba vremena i nepogoda

Kad je nešto teško, komplicirano, "pipavo" - tu je "Spegra". Otprilike tako bi se mogla opisati uloga ove uspješne splitske tvrtke u vlasništvu Berislava Borovine, koja obavlja specijalne građevinske radove. U njih svakako spadaju obnova Starog mosta u Mostaru, pa onda ninskih mostova koje je uništila poplava, Kneževa dvora u Dubrovniku, Hvarskog kazališta, Jupiterova hrama u Splitu... Shvatili ste, kad je u pitanju baština od neprocjenjive vrijednosti koja je stradala u potresu, nevremenu ili je jednostavno načeo zub vremena, stručnjaci tvrtke "Spegra" (SPEcijalni GRAđevinski RAdovi op.a.) znaju dijagnosticirati problem pa vratiti u život vremešnog pacijenta. U tome im nema ravnih u Hrvatskoj, a po znanju i tehnologiji kojom raspolažu mogu stati uz bok bilo kome u svijetu. Da nije tako, ne bi ih Kinezi angažirali za radove od posebnog značenja na Pelješkome mostu.

Zidane konstrukcije

- To vam je dokaz da je na tom velikom projektu uz njihovu operativu bila angažirana i domaća pamet. Na mostu su stupišta od čelika, a između je beton. Na preklopu betona i čelika, a kad se beton stvrdne, prirodno dolazi do diskontinuiteta. Tada nastane šupljina koju je bitno napuniti da bi cijeli presjek aktivno sudjelovao u nošenju opterećenja. Za taj smo projektni zadatak Kinezima ponudili rješenje - kaže Borovina, čija se tvrtka ovih dana priprema za izuzetno zahtjevan zadatak. Naime, dogovara se obnova u potresu oštećene zagrebačke katedrale. Pred tim projektom iskusni inženjer Borovina osjeća iznimnu odgovornost.

– To nije samo posao, to se u srcu nosi. On nije da tako kažem ni najopasniji, ni najveći posao koji je dobila "Spegra", ali je svakako kruna našeg rada. Posao obnove katedrale u Zagrebu iziskuje velike napore i požrtvovnost, jer je silno oštećena u potresu. No nije to prvi put da se kreće iznova. Kad god bih kao dijete dolazio u Zagreb, viđao bih je prekrivenu skelama, pa kao što je katedrala ranije obnavljana da bismo joj se mi danas divili, tako ćemo i mi odraditi povjereni posao za buduće generacije – veli naš sugovornik i objašnjava zašto je sanacija ovakvog objekta kompleksna.

– Kod građevina od armiranog betona postoje jasni izračuni na koji se način on ponaša i tu gotovo pa nema nepoznanica. U zidanim konstrukcijama, kod složenog kamena povezanog olovom, ne postoji linearni volumen prema kojem bismo mogli pratiti kompjutorske izračune i zato je puno toga empirija. Ovaj će projekt obnove, zbog značenja same katedrale, biti daleko medijski najeksponiraniji i prići ćemo mu s najviše emocija – iskreno će Borovina.

Tvrtka broji 230 radnika. Direktor kaže da funkcioniraju kao tim, a to je glavni razlog zbog kojeg su od male obiteljske tvrtke osnovane 1989. godine narasli do respektabilne kompanije bez koje se u Hrvatskoj praktički ne može izvesti nijedan kompliciraniji građevinski posao.

Uz vlasnika Berislava Borovinu, među vodeće ljude tvrtke spadaju i njegova kći Maja Borovina Frankić, voditeljica razvoja, Boris Pavić, voditelj strojarstva, te Ivo Šarić, voditelj ekonomskog sektora.

Simulacija potresa

Tvrtka "Spegra" je, zahvaljujući dugogodišnjem angažmanu na posebnim projektima, obrazovala vrhunski inženjerski kadar.

– Imali smo sreću da je na ovom relativno malom području puno poslova različite vrste vezano upravo za sanaciju. Od kulturne baštine do industrijskih objekata, zrakoplovnih pista, mostova..., sve je to radila i radi "Spegra", i gotovo uvijek su kompleksne sanacije u pitanju. No, ono što moj otac stalno ističe - najvažnije je znati uzroke oštećenja. Kad vam je jasno zašto su ona nastala, onda ćete znati i koju "terapiju" primijeniti – veli Maja Borovina Frankić.

– Imali smo ovdje repliku stupova u Kneževu dvoru i radili simulaciju potresa. Između postamenta stupa i kapitela ubacivali smo olovne ležajeve koji bi na sebe primili silu potresa, da bismo vidjeli hoće li doći do pucanja – objašnjava Pavić kako se detaljno pristupa svakom posebnom projektu obnove i prije samog izlaska na gradilište.

– Različita su rješenja za različite uzroke. Konstrukcija i materijal su vam u obnovi sve. Ta forenzika kojom otkrivamo zašto je došlo do oštećenja i kako ih sanirati najviše me zaokuplja i u tom smislu kroz rad naših inženjera postigli smo najbolje rezultate. Neke su tvrtke savladale rutinu radova, ali projektiranje sanacije je nešto sasvim drugo. Tu se s nama svi konzultiraju. Mi smo postali sinonim za sanacije – ponosno će Berislav Borovina.      

Posebna priča su specijalni strojevi. Skupi su, zahtjevni za održavanje, ali bez njih se jednostavno ne može. Primjera radi, samo robotizirana visokotlačna pumpa kojom čiste pročelja na visinama nedostupnim čovjeku stoji 600 tisuća eura. Upravo su nabavili i lokomotivu.

– Imali smo već jednu rabljenu koju smo kupili 2013., međutim, kako smo ušli u EU, ne odgovara europskim standardima, pa smo sada nabavili jednu novijeg datuma – švicarsku. Ona nam vuče opremu i materijal do gradilišta. Kapacitet joj je 1100 tona po ravnom, a na najvećoj uzbrdici koju može savladati maksimum joj je 120 tona – kaže Boris Pavić.

"Spegra" se sprema za velike poslove koji će se novcem iz EU-a obavljati na revitalizaciji pruge između Zagreba i Rijeke. Riječ je o četiri milijarde eura koje će Europska unija uložiti u Hrvatsku da bi glavni grad povezala s riječkom lukom. Taj je pravac silno važan i zbog povezivanja Mađarske s Jadranom, a da bi se u konačnici poboljšao i povećao transport robe iz srednje Europe.

– Negdje uz prugu uopće nemate pristupnih putova, tako da nam je lokomotiva nužna. Mi smo dosta radili na obnovi željezničke infrastrukture i dugo smo jedina privatna firma, osim "Pružnih građevina", koja ima lokomotivu, koju smo sada zamijenili suvremenijom. Računamo na dio spomenutih radovi na obnovi pruge između Zagreba i Rijeke, a ako imate vlastitu lokomotivu, kudikamo ste financijski potentniji jer je ne morate iznajmljivati – objašnjava Borovina.

S druge strane, kod obnove baštine, specijalni strojevi nisu uvijek od pomoći.

– I to zato što se u to vrijeme radilo ručnim alatima. Zato takvi poslovi nužne znače angažman najboljih stručnjaka i majstora – veli direktor.

Nelojalna konkurencija

A za radove koji ih čekaju na zagrebačkoj katedrali trenutno traže pedeset radnika. Osim Hrvata, u posljednje vrijeme zaposlili su Bošnjake, Kosovljane, Makedonce, Nepalce... Iskustva s radnom snagom "sa strane" su im odlična. Preferiraju ljude do 45 godina jer često rade na velikim visinama.

 

– Mi se zaista brinemo o radnicima, želimo ih održati na okupu. Ovo su vremena kad vam radnik može otići na drugo radno mjesto praktički bez najave, dok s druge strane zakon veže ruke poslodavcu kad je u pitanju otkaz radniku koji ne zadovoljava na svom radnom mjestu. Zakon o radu to vrlo strogo uređuje i još se svaki put predlaže još rigidnije rješenje kako bi poslodavac još teže mogao radniku dati otkaz. Apsurdno je da istovremeno njega radnik može napustiti kad god poželi. Jedini je izlaz iz te situacije čuvati pravog radnika kao malo vode na dlanu – zaključuje Berislav Borovina.

Koji su najveći problemi u poslovanju?

– Najniža cijena na natječajima. Ona ne bi bila problem da se radi o lojalnoj konkurenciji, međutim, znaju se na natječaj javiti i tvrtke koje neće obaviti posao kako treba, jer su tu prvenstveno zbog profita. Uvijek se rukovodimo time da svaki ugovoreni posao odradimo kako treba jer nam je struka na prvom mjestu – kaže Maja Frankić Borovina.

Što se naplate tiče, stvari funkcioniraju jer je "Spegra" zadobila povjerenje investitora s kojima radi.

– U pravilu je O.K. Bude kašnjenja, ali ne prevelikih. Posljednjih godina radimo projekte koji nisu isključivo financirani samo javnim novcem, nego i europskim sredstvima. Ranije sam radio kao konzultant za EU fondove pa mogu reći da za razliku od javnih tijela koja unaprijed dobiju novac iz EU fondova, privatnici sve moraju isfinancirati sami, a da bi na koncu dobili od EU-a dio uloženih sredstava. I u tom su smislu u puno težoj poziciji – kaže Ivo Šarić.

Hoće li "Spegra", a nakon što Hrvatska postane dijelom schengenskog prostora, snažnije iskoračiti na europsko tržište.

– Kontakata u tom smislu imamo, ali smo jako oprezni. Društveno smo obvezni odraditi poslove u Hrvatskoj što se sanacije šteta od potresa tiče. Na tu temu me čeka razgovor s biskupom u Sisku. Tamo smo jednu baroknu crkvu spasili od urušavanja, a sada slijedi njezina sanacija. Znači, Hrvatska nam je u fokusu, ali ne bježimo od toga da se pojavimo kao izvođač radova i na zapadnim tržištima, jer firmi koje raspolažu ovakvim vrstama znanja i iskustva nema puno ni u Europi. Dobili smo dopis iz Leipziga. To je grad s najvećim rastom stanovnika i gospodarstva u Njemačkoj. U ratu nije razrušen, pa je prepun starih građevina koje vape za obnovom. Nude nam da od onoga što uložimo kod njih, vrate četrdeset posto. Ukratko, otvoreno nas pozivaju da se preselimo u Leipzig. Kad će na ovakav način razmišljati hrvatska administracija? – pita Berislav Borovina.

Znanje i iskustvo

– Neminovno je da ćemo biti angažirani i po Europi. Do sada su nas zvali da odrađujemo tzv. vatrogasne poslove, kad je hitno, kad su im trebala rješenja na licu mjesta. Ostali su "paf" širinom našeg znanja jer oni na svakom posebnom zadatku uposle drugu tvrtku usko specijaliziranu za određene poslove, a mi smo sve to znali obaviti. Nedavno smo bili na najvećem građevinskom sajmu na svijetu u Münchenu. Sve što se tamo od strojeva pojavi, ako ocijenimo da nam to treba, odmah ih nabavljamo. I tamo shvatite da je konačni cilj pokušati strojevima zamijeniti ljudski rad, jer svima nedostaje radnika – veli Boris Pavić.

– Kad naši ljudi imaju prezentacije onoga što smo radili, Nijemci ustaju i aplaudiraju. U nekim smo stvarima, i tehnološki i u pristupu projektnom zadatku, čak i napredniji od tvrtki iz branše koje postoje vani. I oni bolje prepoznaju naš potencijal nego što je to slučaj ovdje. Sanacije nisu konfekcija, već fini rad. I zato je akumulirano znanje i iskustvo u provođenju radova i odabiru materijala naša prednost pred ostalima – kaže Maja Frankić Borovina. S obzirom na poslovne rezultate koje nižu i strukovne nagrade koje ih prate, ne sumnjamo da će tako i ostati. Priča o "Spegri" zaista zaslužuje pridjev – premium.