ANALIZA

TURIZAM Cilj se zna - ponoviti ljeto 2021. godine

Piše Saša Ljubičić
Foto Tom Dubravec/Cropix
21. prosinca 2021. - 08:00

Turizam je lokomotiva. Kad stoji na slijepom kolosijeku, sav promet roba i usluga miruje. I onda ekonomisti vele kako je Hrvatska bolesno ovisna o njemu, pa to prisnaže brojkom kojom dokazuju da isti faktički čini i četvrtinu domaćeg BDP-a. I onda smo svi zabrinuti. I nema nam pomoći.

Redaju se zato panel-rasprave, polemike, traži se izlaz iz ćorsokaka, spominje reindustrijalizacija. Tako vrijeme prolazi, ideje frcaju, da bi zaključili da pametnijeg ulaganja od onog u taj i takav turizam o kojem smo bolesno ovisni - nema?! Zapravo, svi samo čekaju da lokomotiva konačno krene, pa da se o nju okači cijela gospodarska kompozicija: ugostitelji i hotelijeri, rentijeri svih vrsta, građevinari i prijevoznici, trgovci robom široke potrošnje, industrija zabave, financijski sektor..., i na kraju, čak i oni za koje, kao, straha nema, a itekako su svjesni da bi bez dobre sezone bankrotirali - proračunski korisnici.

Državni zaposlenici i umirovljenici. Javni servis.

Oni koji misle da je u svijetu drugačije - varaju se. Promatrati turizam kao dio tercijarnog sektora koji dobro dođe kao neka vrsta nadogradnje lukrativnijim gospodarskim granama, potpuno je promašeno. Naime, digitalna revolucija koja je na djelu, ne samo da će preobraziti i već je dijelom promijenila cijelo čovječanstvo, učinila nam život bržim, efikasnijim i produktivnijim, a turizam postavila na prvo mjesto ljudskog interesa. Više nije ekskluzivan, luksuz, jer ama baš svi smo turisti pa putujemo kud god želimo. Za desetak eura avionom smo u tren s kraja na kraj kontinenta, za par stotina dolara "katapultiramo" se preko oceana, i cijeli je globus jedno, a svako, i najmanje mjesto na njemu - turistička destinacija. Za one kojima ni to nije dosta, mogu u svemir. No, to još košta dok tržište ne napravi svoje. Omogući i običnim smrtnicima da Zemlju promotre sa zvijezda. Iz svemira.

Nije, dakle, pandemija koronavirusa zaustavila samo kržljavu domaću privredu jer joj je lani stavila turizam na čekanje, stale su i supersile poput SAD-a ili članica G-7: Francuske i Italije. Njihov BDP tek na papiru ne raste samo zahvaljujući turizmu, no čim im ta karika iz lanca izostane, ništa više ne funkcionira. Zašto? Pa zato što turizam 21. stoljeća nije petnaestodnevno izležavanje na plaži u Brelima, nego kretanje ljudi i robe 365 dana u godini. Otud i ona krilatica - "turizam 365", koja svjedoči da nam je on danas poput kruha i vode.

Nitko ne može držati glavu iznad vode bez svježeg novca koji dolazi iz inozemstva, čak ni oni koji mora i skijališta nemaju pa, kao, od njega ne žive. Ali zato proizvode robu koju prodaju u susjedstvu čim sezona krene: Makedonci ovdje nude voće, građevinska operativa iz BiH aktivna je na Jadranu samo ako turizam funkcionira, a Slovenci će nam stići na more ako mi odemo kod njih ili Austrijanaca na skijanje. Digitalna ekonomija nas je toliko umrežila da postajemo ovisni ne samo o prvim susjedima ili susjednim državama, već i činjenici hoće li iduće ljeto letjeti avioni između New Yorka i Dubrovnika? I stižu li nam gosti iz Azije? Bude li ih, imat ćemo od čega kupovati robu iz Kine i Južne Koreje, u protivnom kratkih ćemo rukava ostati jedni i drugi. Opetujem, živimo u globalnom selu. I dio smo EU-a, saveza država s preko pola milijarde ljudi, tako da optika kojom smo turizam promatrali osamdesetih više ne vrijedi. Turizam nije "treći i sporedan", glavni je i oko njega se okreće cijeli svijet. Nisu tek tako Booking.com, Airbnb, Expedia, Uber, Bolt..., među najvažnijim svjetskim kompanijama, oni su pogonsko gorivo ove civilizacije, a turizam njihov glavni alat.

Zato je i u nas postao tema broj jedan. I zato se i borba s pandemijom odvija strateški, s ciljem da se spašavaju ljudski životi i zdravstveni sustav, a onda i turistička sezona. Vidjeli smo, naime, kako je 2020. izgledao svijet zatvoren u karanteni, i o kakvoj se krizi radilo kad je obustavljen veći dio prometa roba i usluga; u prijevodu, kad smo pokušali živjeti u svijetu bez turizma. Bez kretanja.

Umjesto da razmišljamo o alternativi jer se on, jasno vam je, ničim ne da nadomjestiti, iz njega treba izvući maksimum. Baš kao što smo to napravili u "blitzkriegu" ljeta 2021., kad smo od 15. srpnja objeručke prihvatili milijune gostiju koji su krenuli prema nama. I učinili ih zadovoljnima i sretnima. Postali prvaci turizma na Mediteranu ponudivši im "novac za vrijednost", dohvativši gotovo rekordnu, pretpandemijsku 2019., primaknuvši joj se na nekih 85 posto dolazaka, a u ukupnoj zaradi od prodaje sunca i mora - i više.

Pravac se zna. Iduće ljeto moramo ponoviti isto. Prije toga, naravno, valja pokazati zube koronavirusu kao u proljeće 2020. Treba poslati poruku da je situacija pod kontrolom i da smo epidemiološki sigurna destinacija. Na ruku nam ide što nam se sigurno vraćaju gosti iz SAD-a, Južne Amerike, Australije, Azije... To će oživjeti naše turističke gradove koji su bili malaksali u odnosu na rivijere što su ih posljednje dvije godine preplavili autogosti. O kruzerima da ne govorimo. Tek smo u pandemiji shvatili koju smo korist imali od kruzing turizma i koliko su reklame maloj Hrvatskoj napravili upravo ti gosti iz dalekih zemalja. Zato u New Yorku više nitko ne pita gdje je Hrvatska, nego uzvraćaju: jedva čekamo u Dubrovnik. Pa dobrodošli. Hrvatska će opravdati vaša očekivanja. Mi smo, bez lažne skromnosti, premium destinacija.

28. studeni 2024 11:01