Najbolji način predviđanja budućnosti jest da je sami osmislite – riječi su računalnog znanstvenika Alana Kaya i rijetko su kada bile aktualnije nego u doba globalne pandemije koronavirusa. Sve su industrijske grane pogođene širenjem bolesti, opskrbni lanci napregnuti su do samih granica, no među gospodarskim granama uvijek se nađe jedna manje pogođena. A upravo je to IT grana, iz koje su došle riječi s početka teksta. Iznimno je prilagodljiva i pandemija je nije toliko pogodila kao ostale aspekte gospodarstva.
Kako pokazuje posljednja Analiza IT industrije HGK-a, izvoz IT industrije u prošloj je godini premašio devet milijardi kuna te time dosegnuo udio od 6,4 posto u ukupnom izvozu. Za 35.000 zaposlenih prosječna plaća je iznosila 9000 kuna, što je za gotovo 400 kuna više od prethodne godine.
Prihod u 2020. premašuje 27 milijardi kuna, što je 3,7% ukupnog prihoda nefinancijskog dijela domaćega gospodarstva. Rast ukupnog prihoda ipak je donekle usporio. Godišnja stopa rasta bila je nešto veća od 3%, što je znatno manje od dvoznamenkastih stopa u proteklim godinama, no s obzirom na pandemijski pad hrvatskog BDP-a, svejedno se radi o iznimnom uspjehu.
Projekti, programi, konferencije
Dok je 2020. prihod na domaćem tržištu pao za 0,8%, na stranom tržištu porastao je za čak 13%. Udio izvoza u ukupnom prihodu IT industrije konstantno raste te je prošle godine dosegnuo čak 32,5%. Samo u 2020. izvoz računalnih usluga uprihodio je 731 milijun eura. Raste i ulaganje u istraživanje i razvoj IT sektora. Prošle je godine uloženo 718 milijuna kuna, što je 10,5% više novca nego u 2019., a gotovo 240% više nego prije pet godina.
Nakon usporavanja IT industrije u pandemijskoj 2020., očekuje se povratak dvocifrenim stopama rasta. U 2021. trebala bi porasti za 11%, na gotovo 31 milijardu, dok bi sljedeće godine prihodi trebali dosegnuti više od 34 milijarde kuna.
Splitsko-dalmatinska županija već je neko vrijeme u intenzivnom IT razvoju. Tu su mnogobrojni programi, poput ICT županije, koji odmalena djecu i najmlađe upoznavaju s informatičkim tehnologijama i STEM područjem, zatim konferencije, poput Infobip Shifta, koje su Split postavljale na IT kartu Europe, pa i svijeta, te zajednice, poput Split Tech Cityja, koje okupljaju i pojedince i tvrtke u jedan pravi IT community...
Sve ovo, poentira Analiza HGK-a, dovelo je do toga da Splitsko-dalmatinska županija spada među županije s tradicionalno jakom informatičkom bazom koje, osobito posljednjih pet godina, pojavom novih tvrtki bitno poboljšavaju svoje performanse. U toj su skupini, uz Splitsko-dalmatinsku, još i Istarska, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska, Varaždinska i Zagrebačka županija. Grad Zagreb, na koji otpada čak 78 posto ukupnog prihoda hrvatske IT industrije, ili 21,70 milijardi kuna, i čiji je utjecaj u hrvatskoj IT industriji ogroman i uvelike određuje njezin prosjek, predstavlja segment sam za sebe.
Digitalni potencijal, te potrebu za daljnjim ulaganjem u IT industriju prepoznala je i Hrvatska gospodarska komora. Njezina Analiza IT industrije, koju već tradicionalno objavljuje, postala je krvna slika hrvatskog IT-ja. A pored toga se i sama Komora digitalizirala tako da olakša poslovanje ne samo informatičkim, već i svim ostalim tvrtkama.
Potreba za transformacijom
– Budući da se Split i Splitsko-dalmatinska županija gledaju često kroz prizmu turizma, potrebno je naglasiti aktivnu IT scenu te općenito brz i snažan rast ove grane industrije, koji je pandemija, vjerujem, samo privremeno, usporila. Pri HGK – Županijskoj komori Split aktivna je Strukovna grupacija za informacijske tehnologije, a prošle je godine plaketa Zlatna kuna HGK-a za najuspješniju malu tvrtku u županiji otišla u ruke informatičkog brenda SeekAndHit. U Splitu su svoje urede otvorile napredne tehnološke kompanije, s radom su počeli korisnici u Inkubatoru za nove tehnologije SPINIT Sveučilišta u Splitu, a sljedeći je korak Tehnološki park na Dračevcu, projekt Grada Splita. Razvoj IT sektora strateški potiče i Splitsko-dalmatinska županija kroz projekt ICT županija. Jako Splitsko sveučilište, na kojem studira oko 20 tisuća studenata iz Hrvatske i inozemstva, te diljem županije pokrenuti inkubatori, poduzetnički centri i tehnološki parkovi mjesta su i rasadnici znanja, visokoobrazovanog kadra, inovativnosti i potencijala za daljnji razvoj IT sektora, kao i kompletnoga gospodarstva i društva – kazao je Joze Tomaš, predsjednik HGK – Županijske komore Split.
Tomaš je također naglasio da je Komora na vrijeme prepoznala potrebu digitalne transformacije i digitalizirala svoje poslovanje putem platforme Digitalna komora, te tako postala prva digitalizirana institucija u Hrvatskoj. Uz digitalizaciju vlastita poslovanja i olakšavanje poslovanja gospodarstvenicima, cilj je potaknuti članice i druge institucije da se digitalno transformiraju jer je to jedini put do globalne konkurentnosti.
A globalna konkurentnost, barem što se tiče tehnoloških tvrtki, uvelike ovisi o nekoliko faktora.
– Trenutačno najveći problem domaćih IT tvrtki nije pandemija koliko nedostatak radne snage – kazao je Denis Fusek, predsjednik Strukovne grupacije za informacijske tehnologije HGK – ŽK Split, ujedno i tehnički direktor tvrtke Lama d.o.o. Split.
– HGK je proveo anketu i više od 70 posto tvrtki je i dalje žedno za IT stručnjacima. Danas u Hrvatskoj nećete pronaći ni jednog nezaposlenog – kazao je Fusek o anketi koja je provedena na posljednjoj IT konferenciji HGK-a među sudionicima, naglašavajući kako je produkcija kvalitetnog IT kadra neophodna, ili otvaranje tržišta stranoj radnoj snazi.
Drugi dio problema predstavlja manjak investicija.
– Kod nas je država najveći investitor u IT sektor, i kada ona biva pogođena pandemijom, to se onda prelijeva dalje.
Brza prilagodba pandemiji
Hrvatska gospodarska komora – pojasnio je Fusek, prvotno je reagirala kompletnom digitalizacijom – Digitalnom komorom, koja je uvelike olakšala komunikaciju tvrtki i Komore, te je pružila i iznimno detaljnu analizu IT tržišta Hrvatske.
– IT je specifična industrijska grana od dva dijela. Prvi je onaj koji prodaje usluge i koji je zabilježio porast u vrijeme pandemije, dok je drugi onaj koji se bavi trgovinom i koji bi se mogao naći u dodatnim izazovima zbog napregnutih globalnih opskrbnih lanaca – kazao je Fusek.
Kako je i sam privatni IT poduzetnik, priznaje kako su se dijelom brzo prilagodili novim pandemijskim uvjetima, dok je zahtjevniji dio posla bila organizacija poslovanja po pitanju krajnjih korisnika.
– Početak pandemije izazvao je svima paniku. No IT tvrtke su zbog prirode svog poslovanja bile u prilici prilagoditi se jako brzo. Mi smo kroz novonastale okolnosti prošli uspješno i zadovoljstvo mi je reći kako smo 2021. godinu završili s poslovnim rezultatima koji su za oko 60 posto bolji nego 2019. – kazao je Mario Frančešević, član Strukovne grupacije za informacijske tehnologije HGK – ŽK Split, ujedno i direktor tvrtke UBER d.o.o. iz Vinišća, koja posluje pod brendom SeekAndHit.
– Iako je Split relativno malen grad, primjećuje se značajan porast broja novih IT tvrtki u posljednji nekoliko godina, edukacije kadra, povezivanja subjekata, kako kroz same tvrtke, tako i kroz udruge, projekte. Svejedno želim naglasiti i daljnju potrebu za zadržavanjem kadra u Splitu i županiji. Treba raditi na tome da zadržimo one koji imaju znanja, i oni koji traže znanje da ga što lakše steknu. Primjera radi, od moje, prve generacije "računaraca" koja je diplomirala na FESB-u u Splitu, njih 90 posto radi u Zagrebu. Mnogo se toga promijenilo nabolje posljednjih godina – kazao je Frančešević, dodajući kako Split i županiju čeka svijetla budućnost – ako se aktivno radi na njoj.
– Bitna je komunikacija i povezivanje tvrtki, institucija, projekata, inicijativa i udruga. Treba sustavno raditi na zadržavanju ljudi, kako bismo ublažili manjak "seniora" za kojim IT tvrtke imaju najveće potrebe – poručio je Frančešević.
Ovo su koraci barem za zadržavanje kadra. A brojke HGK-a govore kako je u 2020. godini u Splitsko-dalmatinskoj županiji poslovalo 426 IT tvrtki, koje su zapošljavale 1695 osoba. Prema broju IT tvrtki Splitsko-dalmatinska županija je na drugom mjestu u Hrvatskoj, iza Grada Zagreba, u kojem sjedište ima neusporedivo najveći broj tvrtki, njih 2929.
Što će reći kako u Zagrebu ima više tvrtki nego što je u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji zaposlenih u IT sektoru.
No, veseli podatak što je u odnosu na 2019. godinu broj IT tvrtki u županiji porastao za 6,2 posto, a broj zaposlenih za 6,1 posto.
Hrvatska gospodarska komora nedavno je imala i konferenciju "IT industrija kao pokretač rasta i razvoja: Analiza stanja i sljedeći potezi", na kojoj je predstavila rezultate Analize IT industrije, te je zaključeno kako, unatoč rastu, Hrvatska IT industrija može puno više, a okupljeni su se usuglasili kako "ova skupina snažnih i otpornih 5700 tvrtki zaslužuje biti prioritetna zadaća države i svih relevantnih institucija".