Europska komisija donijela je 2019. Zeleni plan s ciljem da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent, a u srpnju ove godine i novi klimatsko-energetski paket pod nazivom "Fit for 55", s nizom preporuka za ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma i Europskog zelenog plana. Predvodnička uloga Europske unije u borbi protiv klimatskih promjena potvrđena je na nedavno održanoj konferenciji UN-a u Glasgowu.
Na tom skupu svjetskih lidera nove ambiciozne ciljeve predstavila je i Republika Hrvatska, koja se obvezala do 2030. smanjiti emisije CO2 za 45 posto u odnosu na 1990. godinu, postići udjel od 39 posto obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji te najkasnije do 2033. godine prestati koristiti ugljen. U skladu s preuzetim obvezama, HEP će, kao nositelj energetske tranzicije države, nastaviti intenzivnu realizaciju vlastita obnovljivog scenarija razvoja za razdoblje do 2030. godine.
Za novi život hidroelektrana
U ostvarenju tih ciljeva veliku ulogu ima HEP-ovih 28 hidroelektrana, od kojih se polovina nalazi u Dalmaciji. U ciklus revitalizacije hidroelektrana, koji je započeo 2012., do 2030. godine uložit će se ukupno oko 3,9 milijardi kuna, od čega je do danas uloženo nešto više od jedne trećine. Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će 160 megavata nove snage. U posljednje četiri godine HEP je intenzivirao aktivnosti na području ostalih obnovljivih izvora energije te danas na mreži ima pet sunčanih elektrana.
Na otoku Visu nalazi se još uvijek najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, snage 3,5 megavata i prva velika sunčana elektrana na hrvatskim otocima, uz koju HEP planira ugradnju baterijskog sustava koji će značajno povećati sigurnost opskrbe i energetsku samodostatnost otoka. U poslovnoj zoni Kosore kod Vrlike nalazi se prva HEP-ova sunčana elektrana u dalmatinskom zaleđu, snage 2,1 megavata, a još su dvije, Obrovac sa 7,35 megavata i Stankovci, snage 2,5 megavata, pred puštanjem u rad.
Na Korlatu niče prvi obnovljivi hibridni energetski park
Od novih projekata sunčanih elektrana ističe se Korlat, priključne snage 75 megavata i procijenjene investicijske vrijednosti oko 500 milijuna kuna, koja će se izgraditi neposredno uz prvu HEP-ovu vjetroelektranu od 58 megavata, čime će na lokaciji Korlat proraditi prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj. U ovom trenutku, HEP u razvoju ima 50 projekata obnovljivih izvora energija, od kojih 15 u Dalmaciji, ukupne snage više od 400 megavata. To su projekti vjetroelektrana, poput VE Zelovo, snage 30 megavata, i VE Bradarića Kosa, snage 58 megavata, te 13 sunčanih elektrana.
Među njima su i elektrane na Braču, Hvaru i Korčuli, koje ocrtavaju HEP-ovu orijentaciju k osiguranju energetske samodostatnosti otoka temeljene na obnovljivim izvorima. Uz izgradnju sunčanih elektrana i pratećih baterijskih spremnika, povećanje sigurnosti opskrbe na otocima temelji se na jačanju elektroenergetske mreže, uključujući zamjenu i izgradnju podmorskih kabela.
200 milijuna kuna za podmorske kabele
Važnost podmorskih kabela za razvoj otoka prepoznata i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, kojim je predviđeno ulaganje od 200 milijuna kuna u kvalitetnije povezivanje 22 otoka s kopnom. Od otoka koji pripadaju akvatoriju četiriju dalmatinskih županija, to su Vis, Hvar, Ist, Molat, Dugi otok, Ugljan, Vrgada, Lastovo, Mljet, Kaprije, Žirje, Obonjan, Zlarin, Rava, Zverinac i Iž. Na nekoliko otoka HEP ima postavljene i punionice za električna vozila. HEP-ov program eMobilnost, koji se sufinancira sredstvima Europske unije, važan je za postizanje ciljeva ugljične neutralnosti u sektoru cestovnog prometa. HEP je u čitavoj Hrvatskoj do danas pustio u rad 300 punionica, od čega gotovo 60 u Dalmaciji.
Pokretanjem i realizacijom projekata zelene energetske tranzicije u Dalmaciji i čitavoj Hrvatskoj HEP potiče razvoj znanja i sposobnosti domaće industrije te zajedno s partnerima gradi zeleno, tehnološki napredno gospodarstvo 21. stoljeća.
Ujedno, zahvaljujući nikad većim ulaganjima, pokreće nacionalno gospodarstvo, pokreće Hrvatsku.