PRIJELOMNA TOČKAZnanstvenici: Ako se emisije plinova koje zagrijavaju planet brzo ne smanje, svijet će se oko 2060. godine suočiti s ‘naglim skokom‘

Zbog tempa kojim napreduje globalno zagrijavanje moglo bi doći do pokretanja 'brzog i nezaustavljivog' porasta razine mora zbog otapanja ogromnog ledenog pokrivača Antarktike, upozorilo je novo istraživanje, piše Guardian.

Ako se emisije plinova koje zagrijavaju planet brzo ne smanje, kako bi se ispunili ciljevi Pariškog klimatskog sporazuma, svijet će se oko 2060. godine suočiti sa situacijom u kojoj će doći do 'naglog skoka' u dinamici kojom se topi led na Antarktiku, što će potaknuti porast razine mora i primorske gradove staviti u veliku opasnost, navodi se u studiji, prenosi Jutarnji list.

'Ako se svijet zagrije brzinom koju diktiraju trenutne politike, vidjet ćemo kako antarktički sustav nestaje oko 2060. godine', rekao je Robert DeConto, stručnjak za polarne klimatske promjene sa Sveučilišta Massachusetts i glavni autor studije. 'Jednom kada ubacite dovoljno topline u klimatski sustav, izgubit ćete te ledene ploče, a nakon što se to pokrene, proces više ne možete preokrenuti.'

DeConto je dodao: 'Oceani bi se morali ponovno ohladiti prije nego što se ledeni pokrov zaliječi, što bi trajalo jako dugo. U društvenom vremenskom okviru to bi u biti bila trajna promjena.'

Ova prijelomna točka za Antarktiku mogla bi biti pokrenuta globalnim porastom temperature za 3 °C iznad predindustrijske ere, što bi se, smatraju mnogi znanstvenici, moglo dogoditi do 2100. godine prema trenutnim politikama vlada. Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Nature, otkriva da bi gubitak leda s Antarktike, ako se dogodi, bio 'nepovratan u višestoljetnim vremenskim razmjerima', što bi razinu svjetskih oceana do kraja stoljeća podiglo od 17 cm do 21 cm.

Međutim, da svijet uspije ispuniti obveze preuzete Pariškim sporazumom, Antarktika bi doprinijela porastu razine mora od 6 do 11 cm do kraja stoljeća, što je sukladno trenutnoj stopi gubitka leda. Prema Pariškom sporazumu, vlade su obećale ograničiti opasno globalno zagrijavanje na 2 °C iznad predindustrijske ere te nastojati zadržati porast na 1,5 °C.

'Sljedećih nekoliko desetljeća doista će odrediti porast razine mora zbog leda s Antarktike', rekao je De Conto. 'Ove ledene ploče neće moći tek tako ponovno izrasti.'

Znanstvenici sve češće izdaju upozorenja zbog sudbine ogromne količine leda pohranjenog na Antarktici koji bi, ako se sav otopi, globalnu razinu mora podigao za 57 metara, u potpunosti potopivši svjetske obale.

Iako se to neće dogoditi u bilo kojoj predvidivoj vremenskoj skali, čak i mali porast gubitka leda osjetio bi se na globalnoj razini mora. Posebno zabrinjava zapadni dio ledenog pokrivača Antarktike, a znanstvenici trenutno istražuju stopu otapanja ledenjaka Thwaites, poznatog i kao Ledenjak sudnjeg dana. U najgorem scenariju, gubitak ledenjaka približno veličine Britanije i debelog 1 km, podigao bi razinu mora za 65 cm.

Antarktika se otapa zbog sve toplije atmosfere, ali i oceana jer sa zagrijavanjem morska voda ulazi u pukotine i izgriza ledenjak na 'točkama pričvršćivanja' koje drže ogromne komade leda na potopljenoj podlozi. Ubrzanje otapanja moglo bi prouzročiti kaskadni učinak pri čemu ogromne količine leda i vode nezaustavljivo teku u Južni ocean.

Jednom kad se pokrenu, utjecaji takvog dramatičnog gubitka leda razvijat će se stoljećima. 'U stoljeću nakon 2100. to je potencijalno katastrofalno', rekao je DeConto. 'Ako ne bismo poduzeli ništa da smanjimo emisije, moglo bi doći do porasta razine mora od 5 metara samo s Antarktike do 2200. godine, kada bismo iz svemira morali načiniti novu mapu svijeta. Bilo bi to nezamislivo.'

DeContoov model uključuje povećanje temperature i gubitak leda, kao i dinamične procese na Antarktici koji predstavljaju izazove u predviđanju što će se točno dogoditi dok se svijet nastavlja zagrijavati.

Druga studija koju su u srijedu objavili znanstvenici s londonskog King's Collegea u Natureu, otkriva da će se razina mora svake godine do 2100. godine povećavati za 0,5 cm ako globalni porast temperature dostigne 3 °C. DeConto je rekao da drugi članak predstavlja 'impresivan rad', ali se razlikuje od njegova rada, koji je dodao dio o utjecaju gubitka ledenih polica.

'Nijedna od ovih studija nije zadnja riječ, ovo sve još traje', rekao je. 'U osnovi morat ćemo se nositi s kontinuiranim porastom razine mora. Pravo je pitanje hoće li to biti upravljan ili neukrotiv proces.'

Orrin Pilkey, stručnjak za porast razine mora sa Sveučilišta Duke koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da je rad 'važan pokušaj povezivanja Pariškog sporazuma sa stvarnošću'.

Dodao je: 'Smatrao bih ovo promišljenim i čak zastrašujućim, ali vjerodostojnim doprinosom koji bi trebao pružiti vrlo snažnu osnovu za nastavak provedbe Pariškog sporazuma.'

Andrea Dutton, stručnjakinja za porast razine mora na Sveučilištu Wisconsin-Madison, koja je bila koautorica studije, rekla je da se rad 'bavi važnim i hitnim pitanjem' što će pariški klimatski ciljevi značiti za budući porast razine mora.

'Već se borimo s količinom porasta razine mora koja se dogodila u prošlom stoljeću', rekla je Dutton i dodala da će veliko ubrzanje otapanja Antarktike 'dovesti do povlačenja i migracija priobalja u razmjerim kakvima nikada prije nismo svjedočili'.

'Nećemo se moći tek tako prilagoditi jer je nemoguće samo inženjerski naći izlaz iz ovoga', rekla je. 'Zaključak studije je snažan podsjetnik na hitnost dubokog i trajnog smanjenja emisija stakleničkih plinova.', prenosi Jutarnji list.