Hrvatska je u 2020. povećala ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama u odnosu na godinu ranije za devet posto, vrijednost ribarstva je porasla za 10,4 posto, dok je broj ribara smanjen za 0,4 posto, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Statističari objašnjavaju kako je na rast vrijednosti ribarstva utjecao vrijednosti morskog ribarstva, za 11,6 posto, do kojeg je došlo zbog porasta prodanih količina (za 10,3 posto).
Po podacima DZS-a, lani je prodano 66.535 tona plave ribe, što je 7.054 tona više nego 2019. godine. Istodobno je vrijednost prodane plave ribe porasla za 13,7 posto, na 518,2 milijuna kuna.
Lani su prodane i 18.321 tone ostale ribe, a vrijednost te prodaje dosegnula je iznos od 774,8 milijuna kuna, što je u odnosu na godinu prije porast za 13,5 posto.
U prošloj godini broj ribara u morskom ribarstvu smanjen je 0,4 posto, na 6.582. Pritom je broj ribara koji obavljaju gospodarski ribolov u morskom ribarstvu smanjen za 1,5 posto, na 3.030, dok je broj ribara u malom obalnom ribolovu porastao za 0,6 posto, na njih 3.552.
Broj ribarskih plovila lani je smanjen za 0,8 posto, na 7.555.
Ukupan ulov i uzgoj (proizvodnja) morske ribe i drugih morskih organizama u 2020. je porastao za devet posto u odnosu na godinu ranije, na 88.536 tona.
U ukupnom prošlogodišnjem ulovu dominira plava riba sa 65.055 tona, a doda li se 2.611 tona plave ribe iz uzgoja, ukupan je ulov i uzgoj plave ribe iznosio 67.666 tona, ili 11,4 posto više nego 2019. godine.
Najveći udio u prošlogodišnjem ulovu plave ribe ima srdela, koje je ulovljeno 50.134 tone ili 11,1 posto više nego godinu prije.
Pad od 1,6 posto bilježi ulov i uzgoj tune, na ukupno 3.512 tone. Kod tune prevladava uzgoj s 2.611 tona, dok je prošlogodišnji ulov tune bio 901 tonu.
Statistika morskog ribarstva u prošloj godini pokazuje da je ulov i uzgoj ostale ribe iznosio 18.341 tonu, što je 5,4 posto više nego godinu ranije.
Tako je uzgoj lubina lani iznosio 6.754 tone, a doda li se tomu i 15 tona iz ulova, ukupne su količine 6.769 tona, što je 10,9 posto više nego godinu prije, dok se kod komarče bilježi rast za 14,8 posto, na 7.923 tone, od čega je 7.7792 tone iz uzgoja.
Prošlogodišnji ulov i uzgoj školjkaša je pao za 46,5 posto, na 675 tona, ulov rakova za 9,1 posto, na 924 tone, dok je ulov glavonošaca porastao 18 posto, na 930 tona.
Smanjena proizvodnja slatkovodne ribe
Privremeni podaci DZS-a pokazuju i da je ukupna proizvodnja slatkovodne ribe u 2020. smanjena za 14,7 posto, na 2.644 tone.
Pritom je proizvodnja konzumne ribe u šaranskim ribnjacima pala za 12,5 posto, na 2.387 tona, a proizvodnja u pastrvskim ribnjacima za 30,9 posto, na 257 tona.
Vrijednost slatkovodnog ribarstva u 2020. u odnosu na 2019. pala je za 17,9 posto, a na taj je pad, kažu statističari, utjecala manja prodana količina, za 14,7 posto.