Splitska arheologinja Tea Katunarić poslala nam je rezultate obrade fotogrametrijskog 3D modela koji rasvjetljavaju podvodna istraživanja koja članovi Podvodno istraživačkog kluba Mornar provode na Poljudu u sklopu projekta "Tragom plovnih ruta cara Dioklecijana". Istraživanje se provodi kroz program "Pomorsko dobro" kojeg sufinancira Splitsko-dalmatinska županija, a u suradnji s Umjetničkom akademijom Sveučilišta u Splitu.
Fotogrametrija je metoda izmjere pomoću koje se iz fotografskih snimaka može dobiti 3D model snimljenog lokaliteta i predmeta. Na nalazištu na Poljudu snimljeno je više od 10 tisuća fotografija koje je Katunarić spojila u jednu, te je dobila model konstrukcije na koju su naišli u moru.
- 3D model prikazuje da je riječ o dijelu priobalne pristanišne konstrukcije koja je ujedno i učvršćivala močvarnu obalu na cijelom području Poljuda i Spinuta.
Današnje ime Poljud je dobio od latinske riječ palus što znači močvara. Pristanište se sastojalo od kamenog nasipa s poravnatom hodnom površinom, drvenih pilona, dasaka i ispune od sitnog kamenja.
Vidljiva su tri različita načina gradnje drvenih konstrukcija. Analiza C14 preciznog datiranja drva potvrdila je da je konstrukcija iz polovice 1. stoljeća. To je vrijeme Splita, odnosno rimskog grada Spalata, dva i pol stoljeća prije izgradnje palače cara Dioklecijana.
Samo pristanište je služilo velikim rimskim bogatim gospodarstvima koja su se nalazila na plodnom polju koje se protezalo od Poljuda sve do rimskih gradova Spalata i Salone - kazala nam je arhologinja s Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu.
Istraživanje je započelo 2020. godine, a nastavak je istraživanja čitavog kompleksa Spinuta i Poljuda kojeg klub sustavno provodi još od 2006. godine. Kada vrijeme dopusti, nastavit će se i dalje.