Održivo upravljanje za pomorsko prostorno planiranje u zaštićenim područjima i za zaštitu bioraznolikosti s obzirom na utjecaje klimatskih promjena, jedna je od intencija projekta RESISTANCE koji se provodi već godinu dana.
RESISTANCE odnosno "Raising awarenESs of MaritIme Spatial planning imporTANCE" sufinancira EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Glavni cilj mu je podijeliti stečena znanja i iskustva o zaštiti mora i morskog okoliša, ali i obalnom i riječnom okruženju.
Sudionici su Općina Podstrana, Udruga Zdravi Grad, Fondazione Cetacea Onlus, Universita Ca‘Foscari Venezia, Universita degli studi di Ferrara, Regione Emilia Romagna, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode SDŽ More i krš i Javna ustanova Nacionalni Park Kornati. Ukratko, oni zajedničkim snagama djeluju s ciljem očuvanja bogatstva Jadranskog mora.
Nas je posebice zaintrigirala smjernica oko pomorskog prostornog planiranja na lokalnoj i regionalnoj razini uzimajući u obzir različite ekološke aspekte poput kemijskog i mikrobiološkog onečišćenja te povećanja ekološke svijest lokalnih i regionalnih zajednica, nevladinih organizacija, opće javnosti u Italiji i Hrvatskoj. O tome smo razgovarali s Jelenom Kurtović Mrčelić iz JU More i krš koja već dugo zagovara ovu metodologiju.
- Glavni uzroci onečišćenja našeg mora i najveća prijetnja bioraznolikosti su urbanizacija i industrijalizacija, pomorski promet, turizam i klimatske promjene. Kroz ovaj projekt, između ostalog, bavimo se svojevrsnom zaštitom plaža koje bi jedinice lokalne samouprave trebale uvrštavati u svoje prostorne planove. Primjerice, imamo geopark Viški arhipelag s prekrasnim pješčanim, znači posve prirodnim plažama koje bi trebale ostati sačuvane, prirodne, da se na njima ne dopuštaju ikakvi zahvati koji bi poremetili sediment.
Riječ je o Milni, Smokovoj, Zaglavu i Stončici na Visu, te plažama Porat i Salbunara na Biševu. One su dio ekološke mreže Natura 2000 - kaže nam ova morska biologinja.
Natura 2000 je europska ekološka mreža sastavljena od područja u kojima se nalaze prirodni stanišni tipovi i staništa divljih vrsta od interesa za Europsku uniju, a omogućuje očuvanje ili, kad je to potrebno, povrat u povoljno stanje očuvanja određenih prirodnih stanišnih tipova i staništa vrsta u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti.
Te plaže su zaista nešto posebno. Čitavo područje Viškog arhipelaga geološki je značajno jer predstavlja zonu Jadranskog mora unutar koje se nalaze najstarije stijene na Jadranu stare 220 miljuna godina. Pijesak na tim plažama je - eolskog porijekla.
- Kada su nekadašnje planine erodirale, pijesak se tu zadržao i on se ne može više prirodno stvarati. U njemu uostalom žive neki organizmi važni u hranidbenom lancu ptica i drugih organizama. Općenito, te plaže su vrijedna geološka baština koja će biti nepovratno izgubljena ukoliko se ne zaštiti od devastacija kroz planove vezane uz pomorsko dobro.
Intervencije na tim plažama već su vidljive. U Milni je izgrađena betonska šetnica koja je pospiješila ispiranje pijeska natrag u more. Pritisak nautičara je ogroman pred tim plažama koje su po mnogočemu jedinstvene. Primjerice, Smokova ima najveće stanište primorskog žilja, morskog ljiljana u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Poznato je da su pješčane plaže idealna staništa za gniježđenje morskih kornjača, poput glavatih želvi.
Konačno, sidrenje jako loše utječe na morsku cvjetnicu, posidoniju. Jedno prosječno sidro iščupa čak 30 izdanaka cvjetnice, a ona je važna jer je stanište mnogim organizmima, a i spriječava eroziju sedimenta.
Naša obala je uglavnom stjenovita tako da su pješčani dijelovi rijetkost, te ih treba zaštititi od devastacije - objašnjava Kutrović Mrčelić koja s kolegama kreće prema jedinicima lokalne samouprave s konkretnim prijedlozima.
U tom kontekstu je i napravljena Studija zaštite podmorja ekološke mreže Natura 2000 na sidrištima Splitsko-dalmatinske županije. Svrha Studije je anticipativno zaštititi podmorje ekološke mreže Natura 2000 prilikom dopune županijskog prostornog plana s lokacijama sidrišta u županiji. Uključuje izradu karte staništa za 30-ak lokacija sidrišta koje se nalaze u obuhvatu područja ekološke mreže Natura 2000, zatim popis strogo zaštićenih vrsta zabilježenih na lokacijama sidrišta, te preporuke za očuvanja ciljanih staništa i područja ekološke mreže.
- Do kraja godine trebao bi biti gotov plan rasporeda sidrišta kako bi se uvelo pravilno sidrenje na području Nature 2000, s ciljem očuvanja pješčanih dna. Mi nemamo snagu zabraniti nešto, ali dati preporuke, svakako možemo. Nautički turizam je u velikom porastu. Svjedoci smo pritiska na naše prekrasne uvale poput spomenutih viških: Stiniva, Porat, Komiža, Stončica, Rukavac...Treba imati na umu da svako sidrenje na staništu posidonije, nju uništava, baš kao i sam sediment koji nestaje u dubinama nepovratno. Jedno od rješenja su i ekološki prihvatljiva sidrišta - kaže nam.
Riječ je o postavljanju sidrišta na način neškodljiv za morski sediment i biljni pokrov u moru, što je ekološki prihvatljivije u odnosu na postavljanje betonskih blokova.
- Radi se na edukaciji, ekološkom promišljanju i svijesti da trebamo očuvati ove prirodne dragocjenosti koje imamo. Vjerujemo da će važnost toga prepoznati i jedinice lokalne samouprave, a time i svi ostali - poručuje Kurtović Mrčelić.