Kada Vakula mrzovoljan izađe pred tv auditorij, tada zapovjednici linijskih katamarana ostaju vezani za kraj! Nitko ne odrišije cimu, osim „Tijata“, to se zna, a na prste jedne ruke može se prebrojiti koliko je puta u svojih 68 godina plovidbe ostao u portu jer je vrime bilo toliko grubo da ni pouzdani, uporni ‘tovarčić‘ iz flote državnoga brodara nije isplovio.
Podsjeća na to pomorski časnik Saša Jurat, jedan od neumornih zagovaratelja da m/b „Tijat“, časna starina s 68 godina neprekidne plovidbe i „najvoljeniji brod u zemlji“ ostane u morskoj brazdi, originalno sačuvan kao naš prvi brod muzej i kulturno dobro RH koji bi nastavio pričati priču o sebi, pomorcima i stotinama tisuća ljudi, najviše naših škojara kojima je olakšavao i spašavao život i nikad ih nije ostavio na cjedilu.
Šteta da Hrvatska kao zemlja dične i bogate pomorske tradicije nema ni jedan originalno sačuvani povijesni brod i velika bi stvar bila da to bude upravo „Tijat”, koji je desetljećima pouzdano povezivao škoje i kopno, misao je vodilja našeg sugovornika. Dodaje da će "Tijata" kandidirati u Guinessovu knjigu rekorda kao najviše fotografirani brod na svijetu, za što je najzaslužniji Šime Strikoman, poznati vodički snimatelj i rodonačelnik popularnih milenijskih fotografija.
Robert Udiljak, Ivana Beban i Saša Jurat, kao najistaknutiji promicatelji te zamisli su na facebook stranici „Tijat u srcu“ ovih dana potakli potpisivanje peticije „Sačuvajmo m/b „Tijat“ nakon prestanka aktivne plovidbe u „Jadroliniji“.
Jurat nas je izvijestio da je peticiju dosad potpisalo nešto više od 2 tisuće ljudi, a namjeravaju je zatvoriti za desetak dana.
Svaki potpis je dragocjen, kaže sadašnji zapovjednik SAR broda „Šibenik“ Lučke kapetanije, i sam duboko vezan za „Tijat“. Ne samo zato što je škojar sa Žirja, nego ga je upravo na tome brodu privukao poziv pomorca. Ukrcao se Saša kao konobar krajem 80-tih godina, da bi kasnije upisao pomorsku školu, neko vrijeme navigavao na debelim morima i naposljetku se vratio kući i zaposlio u Lučkoj kapetaniji.
Vrijeme za „Tijata“ i inicijativu njegovih fanova neumitno istječe budući da plovidbena svjedodžba broda oko kojeg se zadnjih godina obavilo toliko toplih emocija traje do 1. lipnja. Nakon toga datuma odlazi u raspremu, a vlasnik već duže vremena najavljuje da će ga zamijeniti suvremenijim katamaranom, čak i s električnim brodom, prema posljednjim informacijama.
Ukoliko se nešto ne promijeni doslovce u pet do dvanaest, „Tijat“ bi lako je moguće, mogao biti prodan i dalje služiti kao maleni kruzer u rukama privatnog brodara, poput njegovih blizanaca „Karlovca“ i „Ozlja“ koji već godinama plove kao „Emanuel“, odnosno party brod „Franeša“.
Za razliku od njih, „Tijat“ je do danas nastavio svoju svetu misiju javnog prijevoza, skromno i bez zastoja, osim redovitih remonta. Nema školjara koji neće reći da to što može on sam, ne mogu tri broda!
Pretvorba takvog broda u malenog kruzera nije dakako, najgora sudbina jednog plovila kao što je rezalište - međutim Jurat i istomišljenici s pravom inzistiraju na tome da hrvatska, kao zemlja koja se diči svojom pomorskom tradicijom sačuva „Tijat“ u nepromijenjenom izgledu, s originalnim strojem, Shulzerom od 450 Ks, po uzoru na brojne druge zemlje gdje i dalje plove obnovljeni starci, pravo spomeničko blago prohujalih brodograđevnih stilova i tehnologija.
I ne manje važno, ističe Jurat, zalažu se da „Tijat“ ostane sačuvan u plovnom stanju i s određenom namjenom. Pa i radnom, nastavlja. Kao temeljito obnovljen, zamjenski brod „Jadrolinije“ koji bi trošak posade koju mora imati, opravdao nezaustavljivim plovidbama u zimu, kada „mrzovoljni Vakula“ sve druge brodove ostavlja u portima, a školjare bez poveznice s kopnom. Pokazao je „Tijat“ opet koliko vrijedi protekle zime, kada je bura puhala 150 na sat. E, pa šta je, on driši cimu i cipa valove, kao sikirom, noseći na palubi jedino one koji moraju u grad makar sivalo – livalo! – kako je na fejsu objavio Robert Udiljak.
K tome, genijalno ga je projektirala i izgradila hrvatska pamet u „Brodosplitu” za hrvatske otoke i njihove malene rive. Dodatni razlog da postane kulturnim dobrom i nastavi živjeti u plovidbi. Uostalom, turizam je u nas sve razvijeniji, a plovidba na brodu muzeju u svim zemljama koje imaju takvu flotu prava je atrakcija i dobro se naplaćuje.
Ima načina da se njegovi troškovi izbiju i da brod ne bude na teret, nastavlja Jurat. Smatra da je najbolje da časna starina i dalje ostane pod zastavom državnog brodara. Doduše, više novca treba uložiti da se „Tijat” temeljito obnovi, no i to je moguće iz europskih fondova, tvrdi naš sugovornik.
- Mogao bi „Tijat“ uskakati i u ljetne rasporede, jer ne zaboravimo da je linija 505 koju „Tijat“ održava, u sezoni jedna od najprometnijih sa 150-160 tisuća putnika, a to nije malo.
Potez je na državi, odnosno resornom ministarstvu mora na čelu s Olegom Butkovićem, kaže Jurat te iznosi neslužbeni podatak da će u zadnji trenutak „Tijat” ipak biti proglašen kulturnim dobrom RH, što je već dobro jamstvo da se s brodom ne može tek tako postupati kada mu istekne plovidbena svjedodžba. Inicijativa uživa i potporu "Jadrolinije", no državni brodar ne može samostalno, bez resornog ministarstva donijeti odluku, ističe Saša Jurat.
Njega i ostale u to uvjeravaju lobisti na utjecajnim pozicijama kojima je ta inicijativa pri srcu. Na inicijativu fanova „Tijata” još 2018. šibenski su konzervatori uputili prijedlog da se brod proglasi kulturnim dobrom RH i u međuvremenu je još dvaput bio ponovljen.
- Sada bi trebalo uspjeti, a mi nećemo odustati. Razumijem da je ministarstvo oprezno budući da je obnova još jednog povijesnog broda, Titova „Galeba” zapela u visokim troškovima i prekoračenim rokovima, no „Tijat” ni izdaleka ne traži toliko novca, a donosi svima puno, uvjerava Saša Jurat.
