StoryEditorOCM

mali brodariPovećanje komfora na brodovima dovelo je u pitanje komfor u lukama: nedostaje vezova, luka, škverova, posade i pumpi

Piše Mia Sesartić/SD
20. travnja 2023. - 11:59

Slobodna Dalmacija u petak u hotelu “Park” organizira konferenciju pod nazivom “Problematika poslovanja malih brodara”, a jedan od sudionika panel-diskusije koji će, među ostalima, raspravljati o ovoj temi, bit će i Arsen Ercegović, predsjednik Hrvatske udruge privatnih brodara iz Krila Jesenice.

Ova udruga broji ukupno 187 članova, odnosno plovila, i jedna je od najstarijih i najbrojnijih ovakvih udruga na Jadranu budući da je osnovana još tamo ratnih godina 1991., veli nam u uvodu razgovora njezin predsjednik Arsen Ercegović. Sjedište udruge je u Jesenicama, Općina Dugi Rat.

image
Nikola Vilic/Cropix

- Kasnije su se osnovale i druge udruge, možda više lokalnog karaktera, poput onih u Istri i na Kvarneru, budući da u njima više artikuliraju neke svoje lokalne probleme, dok smo mi krovna udruga brodara za čitavi Jadran. Najviše nas ima s ovog područja, Krila Jesenice, kao i brodara iz našeg bližeg okruženja, otoka Brača i Šolte koji su s nama otpočetka osnivanja, te nešto manji dio s područja Zadra, Istre, Kvarnera, Dubrovnika..., ali ima nas sa čitavog Jadrana. Negdje oko 89 posto plovila je iz Splitsko-dalmatinske županije (166 plovila), a čak 61 posto plovila je iz mjesta Jesenice (115 plovila) – ističe naš sugovornik, govoreći dalje o problemima koji ih najviše tište, a u zadnje vrijeme to je, veli, problem radne snage s kojima se susreću i svi oni u hotelijersko-turističkoj branši.

- Prije je ovo više bio obiteljski biznis, međutim kako smo se širili, kako se povećavao broj brodova, tako smo počeli zapošljavati i ostale, a ne samo domaće kadrove. Naime, imamo jednake probleme što se tiče zapošljavanja kao i svaki drugi segment turizma, hotelijeri, restorani, kampovi..., a to je da nam nedostaje radne snage.

Prekretnica je bila korona, u to se vrijeme velik broj naših članova preorijentirao, prešli su na neka druga zanimanja gdje su mogli raditi tijekom čitave godine, tako da smo prisiljeni, kao i svi ostali, snalaziti se preko uvoza radne snage iz zemalja bližeg, ali i daljnjeg okruženja.

Problem je pronalaska takozvanog bijelog osoblja, dakle zanimanja kuhara, konobara, sobara,... dok kod zapošljavanja pomorske struke uglavnom još nalazimo domaće kadrove. Tako da kada popunimo radna mjesta zainteresiranima s domaćeg tržišta, kasnije popunjavamo ostalima. Evo, ove godine, mogu kazati za svoj primjer, imam prvi put na tri broda - četiri člana posade s putovnicama, iz našeg bližeg okruženja, iako ima puno kolega koji zapošljavaju i s dalekih tržišta rada, članove posade iz Indonezije, Nepala... Snalazimo se kako god možemo - objašnjava Ercegović, a potom navodi ostale probleme koji ih muče.

image
Cropix/Cropix

Nedostatak vezova

Jedan od njih je nedostatak vezova, koji se očituje posebno u vrijeme ljeta.

- U zadnjih deset, petnaest godina smo obnovili našu flotu, bio je to veliki zamah. Svake godine se radilo 10-15 novih brodova, i to su luksuzna plovila koja pružaju maksimalnu udobnost za goste. Međutim, samim povećanjem komfora na brodovima smo u isto vrijeme u pitanje doveli taj komfor u samim lukama. Povećanje kapaciteta naše flote nije pratio razvoj luka, iako se, treba reći, investiralo u luke više nego ranijih godina, ali to nije bilo zadovoljavajuće, odnosno adekvatno za naše brodove, odnosno naše potrebe, pogotovo kada govorimo o lukama srednjeg i južnog Jadrana, gdje je najveći broj brodova koji “imaju smjenu” u Trogiru ili Splitu.

Ove luke južnije od Splita su preopterećene, pogotovo Vis, Hvar, Korčula, Dubrovnik, i tu smo ugrozili komfor naših gostiju jer imamo situacije da se brodovi vezuju od pet pa do čak deset brodova u jedan red. Tako više nemamo mogućnost priključka struje u lučke agregate, nego po noći moraju raditi generatori. To je zaista jedan problem koji se ne može riješiti preko noći i koji će nas pratiti i dalje u poslovanju – objašnjava ovaj Kriljanin pa progovara malo i o svojim saznanjima vezanim za povećanje kapaciteta u lukama, posebice u Krilu Jesenice i susjednim Bajnicama.

- Vezovi su tijekom ljetne sezone postali zaista naš veliki problem zato što nam je luka u Splitu, koja je bila naša glavna luka na srednjem Jadranu kada je riječ o smjeni gostiju, postala mala i tijesna. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, odnosno Lučka uprava, kroz ovu godinu je po nalogu Ministarstva radila Studiju sigurnosti plovidbe i veza u lukama, koja je pokazala da se nećemo moći vezivati u Splitu, kao do sada, nego ćemo ukrcaj putnika morati prebaciti u luku Krilo, čiji se početak uređenja očekuje ako ne ove turističke sezone, onda svakako tijekom ove godine. Nakon završetka uređenja Luke Krilo određeni broj brodova iz splitske luke prebacio bi se tako u Krilo i tako bi se splitska luka rasteretila.

A kada je riječ o luci u Bajnicama, mislim da ona neće tako brzo kao ova u Krilu, možda za godinu ili dvije, budući da je proširenje luke sada u fazi izrade dokumentacije, ali nadamo se da će biti i ona što prije gotova – govori Ercegović, a na naše pitanje kakva je financijska konstrukcija za izgradnju spomenutih brodova, jesu li i dalje oslonjeni na kredite preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i države ili preko poslovnih banaka, kaže:

Olakšice za gradnju

-Do sada je to bilo preko nekih subvencija, povlaštenih kredita HBOR-a, najprije županijskih kredita dok su kreditirali, pa kasnije HBOR-a i garancije Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG-BICRO). To su bile povoljne kamate i jedino tako su se mogli napraviti ti brodovi. Sada je to već malo dovedeno u pitanje jer situacija nije više kao što je bila. Mislim da se ovakvi brodovi više neće raditi u obimu u kojem su se radili jer su se jednostavno promijenili uvjeti njihove gradnje.

Mi smo do sada gradili brodove po direktivi Europske komisije, ali smo imali olakšice za njihovu gradnju. To su brodovi koji su rađeni za ljetni period vožnje, od 1. travnja do kraja listopada. Prije dvije godine te olakšice od strane Europske komisije su ukinute i sad će se ti brodovi raditi po novim pravilima. Mi smo gradili brodove do 500 bruto registarskih tona (BRT) i 36 putnika. To je bila neka granica, a sada bi po novim kriterijima koji su postroženi mogli napraviti do 500 BRT, možda za 24 do 26 putnika, ali to onda više nije isplativo. Ili ako bismo htjeli doći do nekih 36 putnika, kao prije, onda bismo morali graditi brodove do 70 metara koji imaju više od 500 BRT-a, što onda s druge strane poskupljuje izgradnju. Zato mislim da će se ovakvi brodovi, kao što su se do sada gradili, teško više moći raditi.

Ostala je jedino još gradnja jahti, brodovi do 12 putnika, s profesionalnom posadom, i tko to bude radio to će ići u jaht program, za to postoji klijentela – kazuje nam Ercegović i dodaje da je problem i kod održavanja brodova, jer nedostaje i škverova, pogotovo za veće brodove.

- Za veće brodove u ovom našem okruženju imamo Brodotrogir i Remontno brodogradilište Šibenik, jedino u ta dva škvera mogu na remont ovi veći brodovi os oko 500 bruto registarskih tona.

Još jedan problem s kojim se susrećemo je i nalijevanje goriva. Kada veći brodovi “tankaju” na pumpama 7-8 tona goriva, ponekad ne možeš od broja jahti doći na red po sat, dva vremena, a onda treba i vremena dok sve to naliješ. Po lukama nema pumpi, a nema ni mjesta gdje bi se moglo krcati cisternama, trebale bi se za to izdavati koncesije, zadovoljiti određene kriterije, dosta procedure, a na kraju niti sve pumpe nisu opskrbljene plavim dizelom, samo određeni broj, a to su Split, Makarska i Milna, i tako se onda dogode i velike gužve.

Tako da je problema puno, ali borimo se – zaključuje Arsen Ercegović, predsjednik Hrvatske udruge privatnih brodara iz Krila Jesenice, nadajući se da će najavljeni radovi i planovi za proširenje luka barem riješiti dio ovih problema.

UDRUGA

Trgovačka društva i obrti 

Ukupno 187 članova/plovila:

150 brodova za višednevna kružna putovanja (80%)

21 jahta s profesionalnom posadom (11%)

15 putničkih brodova za jednodnevne izlete (8%)

1 putnički brod za linijski obalni pomorski prijevoz

- 133 su brodovlasnika, od čega 79 trgovačkih društava i 54 obrta

Profesionalni zaposlenici i članovi obitelji

- HUPB prosječno zapošljava 1122 djelatnika

- mali hrvatski brodari zapošljavaju prosječno 2652 djelatnika

- osim profesionalnih članova posade zaposlenih na brodu, u poslu su
angažirani članovi obitelji brodara koji su ili zaposleni na drugom
radnom mjestu ili su studenti, u mirovini i sl. (supruge, djeca studenti,
roditelji i sl.)

- obično su angažirani na administrativnim poslovima, opskrbi
broda namirnicama i raznim potrepštinama za smjenu
gostiju i sličnim aktivnostima na kopnu tijekom sezone

21. studeni 2024 08:28