Predavanjem talijanskih i hrvatskih stručnjaka u Zadru je počela edukativna međugranična radionica "Inovativne projekcije proistekle kroz organizaciju pilot-projekata u poslovanju i trženju proizvodima ribarstva kroz projekt PRIZEFISH".
"Ribarimo bolje! Ostvarimo više! Očuvajmo jadransko more!" krilatica je ovog projekta, čija je provedba počela 1. siječnja 2019. i traje do 31. prosinca ove godine. Ukupna vrijednost projekta je 3.117.680 eura, od čega je 85 posto financirano iz ERDF-a. Ciljevi projekta PRIZEFISH su razvoj prekograničnog lanca opskrbe ribarstva i njegove vrijednosti na Jadranu, ali i njihova kapitalizacija kroz zajedničke treninge radi povećanja potencijala dugoročne gospodarske, ekološke i društvene održivosti na jadranskim obalnim područjima. Vodeći partner je Sveučilište u Bologni, a partner na projektu je, među ostalima, i Zadarska županija.
Bolja tržišna cijena
– Ovaj projekt je vrlo interesantan Zadarskoj županiji jer se radi o inovacijama u preradi i ulovu ribe. Provedba projekta namijenjena je privatnom sektoru, kojem će se inovacijama pomoći da s jednakom količinom napora postigne bolju tržišnu cijenu. Upotrebom tehnologija koje se temelje na održivom ribarstvu cilj nam je zaštititi Jadransko more i smanjiti pritisak na riblji fond, a upravo ovaj projekt omogućava ribarima da usvoje nova i inovativna rješenja u svakodnevnom radu, kako bi ostali i bili što konkurentniji na međunarodnom tržištu. Održivost ribarstva jednako je ključna za morski ekosustav, ali i za nastavak kvalitetnog postojanja ribarske industrije – kazao je je Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije.
Na projektu sudjeluje 14 partnera, a u Zadru su se ovog tjedna okupili znanstvenici, stručnjaci, vanjski suradnici i projektni partneri koji su kroz svoja izlaganja otvorili diskusiju s hrvatskim i talijanskim ribarima te ostalim dionicima u sektoru ribarstva.
– Dobili smo priliku sa širom javnosti podijeliti dostignuća i ciljeve dobivene radom na ovom projektu. Naglasak je na valorizaciji postojećih kapaciteta i ribljeg fonda Jadranskog mora, temeljenoj na pozitivnim i ekološkim praksama, usmjerenim k očuvanju ribljeg fonda i održivom ribarstvu, koje za ishod ima pozitivne učinke na ribare i djelatnike u ribarskoj industriji – kazala je dr. Alessia Cariani sa Sveučilišta u Bologni, dodajući kako je uspjeh tih dostignuća značajan jedino ako dionici ribarske industrije iz njega mogu izvući pozitivne smjernice, tehnologije i načine unaprjeđenja proizvodnje, prerade i izlova ribe.
Zajednička politika
– Kao članica Europske unije, Hrvatska je prihvatila zajedničku ribarstvenu politiku, čiji su ciljevi usmjereni prema održivom ribarstvu i akvakulturi u ekonomskom, ekološkom i društvenom smislu. Kroz sam se projekt stoga pokušalo iznaći nova tehnološka rješenja, kako bi se ribarima omogućili bolji uvjeti rada, povećanje prihoda i nova inovativna tehnološka rješenja za unaprjeđenje djelatnosti – zaključila je Valentina Andrić, voditeljica Službe za podršku u korištenju mjera ribarstvene politike u područnoj jedinici Zadar pri Ministarstvu poljoprivrede.