Više od milijun i pol pomoraca u svijetu plovi na brodovima neprocjenjivo doprinoseći međunarodnoj trgovini. Morskim putem prevozi se više od 80 posto svjetskog tereta. Krajem lipnja obilježili su svoj dan.
Točno u podne na Svjetski dan pomoraca oglasilo se fakultetsko zvono - u isto su vrijeme diljem svijeta svirale brodske sirene, a sve u čast pomorcima diljem svijeta. U Hrvatskoj ih je trenutno oko 18 tisuća, od toga je čak 70 posto časnika, koji su među najboljima u svijetu.
A da bi takvi postali - potrebno je, prije svega, obrazovanje. Budućnost hrvatskog pomorstva su i studenti Pomorskog fakulteta u Rijeci - a oni najbolji već za vrijeme studija pronalaze posao, piše HRT.
- Baš idem na brod za tri dana na jednu tankersku kompaniju te nadam se ostati tamo neko duže vrijeme, kaže diplomant Dominik Glažar.
- Uglavnom ljudi idu za plaćama jer su na tankerima obično veće plaće, međutim, ja sam i radio već na jahtama i s ljudima, volim taj posao, volim raditi s ljudima i želja mi je biti jednog dana na putničkom brodu, kaže Alen Mataić, student nautike i tehnologije pomorskog prometa.
Posrednici kontaktiraju Fakultet u potrazi za novim kadrom - a Covidu unatoč, potražnja za pomorskim prometom izuzetno je velika.
- Kontejnerski promet buja, ali isto tako i drugi promet, i u skladu s tim nastala je potražnja za kadrovima i na kopnu i na moru, ističe prof. dr. sc. Vlado Frančić s Pomorskog fakulteta u Rijeci.
Najtraženiji na tržištu su studenti brodostrojarstva i elektronike.
- Koliko god da bismo imali brodostrojara i završenih studenata, oni bi se vjerojatno ukrcali, i možemo primijetiti jedan trend koji je, rekao bih, zadnjih pet godina prisutan, a to je da studenti nemaju problema s ukrcajem, kaže Frančić.
Nešto je lošija situacija s putničkim brodovima, ponajprije zbog pandemije, ali i visoke konkurencije.
- Putnički brodovi uglavnom uzimaju kadete iz sjevernoeuropskih i zapadnoeuropskih zemalja jer im je kadetura financirana od strane države, a mi zasad još nemamo tu mogućnost, kaže Stefan Jankoski, student nautike i tehnologije pomorskog prometa.
A kada razmišljaju o budućnosti plovidbe, ovi su studenti svjesni da u današnje vrijeme, uz brzi razvoj tehnologije, autonomni brodovi i brodovi bez posade postaju realnost. Ipak - ljudski faktor teško je zamjenjiv.
- Još će uvijek trebati sposoban, educirani kadar s puno iskustva. Ljudi u nekom segmentu su nezamjenjivi, pogotovo na putničkim brodovima, kaže Jankoski.
O mnogim temama vezanim upravo za budućnost pomorstva, govorit će se i na Generalnoj skupštini europske udruge kapetana koja će se održati u rujnu u Rijeci.
- Važno je naglasiti da je ta konferencija, skupština posvećena pomorcima koji plove u ovim teškim uvjetima pandemije koronavirusa i zato je ime konferencije "The hero among us", ističe Juraj Karničić, predsjednik Udruge pomorskih kapetana Sjevernog Jadrana.
Jer pomorstvo nije samo plovidba - ono obuhvaća sve usko povezane djelatnosti, a u Rijeci se upravo u tim djelatnostima očekuju velike promjene.
- Dolazak jednog tako velikog operatera na kontejnerski terminal s prometom od milijun TEU-a, dolazak jednog od najvećih operatera na svijetu za jahte, zajedno s našim ACI-jem koji će ući u marinu je nešto što smo mi morali stvarno razmisliti i krenuli smo u promjenu svih naših studijskih programa. Unijeli smo nove kolegije koji se npr. tiču kontejnerskog prometa, planiranja kontejnera, rada na kontejnerskom terminalu, imamo ugovor o suradnji s ACI-jem, tu smo isto korigirali s dva nova kolegija u vezi upravljanja marinama, kaže Alen Jugović, dekan Pomorskog fakulteta.
U budućnosti žele ne samo obrazovati, već i zaposliti svoje studente, pružiti im priliku da svoje karijere, osim u međunarodnim vodama, ostvaruju i na domaćem terenu, u gradu Rijeci, najvećoj hrvatskoj luci, u čijem razvoju mogu sudjelovati i oni - jer budućnost je u njihovim rukama, piše HRT.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....