Tamo gdje ne može stići dječja noga, na dubinu do koje ne baš tako lako stižu i odrasli pod punom opremom, može zato podvodni robot koji je kao dar Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM), te WWF Adria upravo stigao učenicima Osnovne škole na Lastovu.
Sofisticirano čudo tehnike kojim se upravlja mobitelom, ima mogućnost zarona do sto metara dubine i čak dvosatnog boravka u podmorju.
Na svom će putu snimati fotografije i video snimke, što će učenicima sudionicima projekta 'Građanska znanost: mjerenja i promatranja mora', pokazati što se to događa tamo dolje, u modrilu PP Lastovsko otočje.
I što je iznimno važno omogućiti im da postanu pravi mali znanstvenici na zadatku istraživanja otočkog morskog okoliša. Putem robotske ruke djeca će imati mogućnost i uzimanja uzoraka u svrhu istraživanja, analiziranja podataka, a nakon sabiranja dizanja priče na još kreativniju razinu.
-Školi smo donirali i 3D printer kako bi djecu dodatno zainteresirali za STEM tehnologije, te ih potakli na kreativno i samostalno izrađivanje raznih modela i oblika – naglasio je Paolo Zenzerović, voditelj projekata pri IRIM-u.
Robot je svoje vatreno krštenje već odradio, uz pomoć ekipe iz WWF Adrie te nastavnog osoblja, uronio je u arhipelag i uspješno odaslao prve fotografije i video snimke. Usvojenu tehnologiju nastavnici će prenijeti učenicima koji će potom i sami krenuti u istraživanje. Tko zna što će nam donijeti, možda neke nove vrste životinja, snimku potopljenog broda, otkriće stare podvodne civilizacije? Nikada se ne zna, kada se složi dječji entuzijazam, mašta i kreativnost, možda nam s Lastova dođu hit vijesti. A što je važnije, stasaju novi morski biolozi, možda svjetski stručnjak na području ekologije, zanimanja budućnosti.
- Senegalski znanstvenik Baba Dium jednom prilikom je rekao da ćemo na kraju sačuvati samo ono što volimo, voljeti samo ono što razumijemo, a razumjet ćemo samo ono što smo naučeni. WWF je osjetio kako je projekt u srži te misli, pa smo odlučili partnerski sudjelovati u njemu. Djeca uče puno brže nego odrasli, a ona će i naslijediti ovo more u kojem su usidrene naša tradicija i baština - naglasio je Mosor Prvan, voditelj morskog programa u WWF Adriji.
Djeca uče brzo kada im se za to dade prilika i motivacija, a podvodni robot je upravo ono što ih može na to potaknuti. Iako to može izgledati tek kao edukativno spoznajna igra, iz nje tijekom vremena mogu pristići podaci koji će zorno prezentirati promjene u okolišu. Projekt koji su lastovski osnovnoškolci dobili važan je i zbog toga što se njime izgrađuje i tehnološka pismenost, te se djeca pripremaju za zanimanja 21. stoljeća u znanosti i tehnologiji.
- Iako ga svi deklarativno volimo, gledajući negativne promjene koje se događaju pitanje je koliko razumijemo more. Djeca će kroz ovaj projekt imati priliku vidjeti i razumjeti posljedice naših aktivnosti po Jadran. Time će dobiti mogućnost da kroz razumijevanje promjena koje se događaju, postanu i nositelji slagalice održivog gospodarenja morem - zaključio je Prvan.
A zašto su baš lastovska djeca dobila tu čast? E pa ima razloga, osnovnoškolci s ovog zaštićenog otoka već su neko vrijeme sudionici radionica koje WWF Adria kroz svoje aktivnosti provodi na Lastovu. S proljećem bi trebale krenuti i nove, direktno na terenu. WWF Adriji je ova zona, bitna točka na Jadranu gledana kroz aspekt zaštićenog područja, intenzivno zanimljiva. Pa samim puno rade na suradnji WWF-a, Parka prirode, lokalne zajednice, ljudi s Lastova svih generacija i zanimanja. Tu su i djeca kao budućnost, nada...
- Lastovska zajednica ima, izraziti senzibilitet za ono što ga okružuje, s čim živi, za suživot s morem, pokazuje iznimno znanje i volju da svojom aktivnošću sudjeluje u promjenama koje su nužne. Oduševila su nas lastovska djeca koja su već na našim radionicama pokazala koliko puno toga znaju, i da more osjećaju na poseban način.
S njima je divota raditi i zato smo posebno sretni što su upravo ona dobila tehnologiju koja će im omogućiti praćenje promjena mora. Znamo da su to djeca koja će odraslima viknuti - stanite, nešto se događa, more traži zaštitu. Samo im je nebo granica – veli Pinija Poljaković iz WWF Adrie, sastavnice WWF, jedne od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode.