StoryEditorOCM

konferencijaKako iskoristiti potencijal dalmatinskih luka te poboljšati prometnu povezanost obale i otoka?

Piše SPONZORIRANI SADRŽAJ
8. studenog 2023. - 09:52

Nautički turizam jedan je od najperspektivnijih grana hrvatskog turizma. Dalmatinski gradovi diljem obale, zahvaljujući našoj jedinstvenoj razvedenoj obali i sve većem interesu turista za istraživanje više od tisuću naših otoka, iz godine u godine bilježe sve bolje rezultate i promet u pomorskim lukama. 

Sve veći pomorski promet donosi i nove izazove, kako za insfrastrukturu tako i za lokalno stanovništvo gradova i otoka. Danas s ponosom možemo reći kako svjedočimo velikim ulaganjima u naše luke, odnosno "renesansi hrvatskih luka".

O tome kako unaprijediti i maksimalno iskoristiti potencijal dalmatinskih pomorskih luka te kako poboljšati prometnu povezanost obale, otoka, ali i cestovnih prilaza pomorskim odredištima, o velikom investicijskom zamahu u insfrastrukturu te projektima, ali i budućim planovima, razgovaralo se u utorak na konferenciji "Insfrastrukturni zamah dalmatinskih pomorskih luka" u splitskom hotelu Cornaro, koju su organizirale Slobodna Dalmacija i Hanza Media. 

Na konferenciji su sudjelovali su najvažniji predstavnici lučkih uprava i luka na mediteranskom koridoru: Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split, Antun Banovac, ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije, Paško Dželalija, ravnatelj Lučke uprave Šibenik te Petar Škorić, ravnatelj Županijske uprave za ceste Split.

image

Konferencija Infrastrukturni zamah dalmatinskih pomorskih luka u organizaciji Slobodne Dalmacije 

Božidar Vukičević/Cropix

Prije samog početka zanimljive panel rasprave, sve okupljene pozdravio je direktor Slobodne Dalmacije, Vinko Ursić Glavanović.

- Osobno kao netko tko vuče korijene sa jednog od naših otoka mogu reći da mi je zadovoljstvo najaviti i sudjelovati u ovakvoj konferenciji te pričati o jednoj pozitivnoj temi i razvoju infrastrukture luka u Dalmaciji. Radilo se, treba priznati, puno. U proteklom periodu radilo se i na kopnu i na otocima, a osobito me veseli da, prema najavama, taj graditeljski zamah neće stati. Štoviše, najavljuju se sve veća i značajnija ulaganja koja će u sljedećih nekoliko godina prebaciti više stotina milijuna eura - otvorio je panel raspravu Ursić Glavanović te dodao kako vjeruje da nas čeka dosta lijepih najava i planova za značajnija ulaganja i u prometnu povezanost obnovljenih luka i cesta, zbog kojih će se lokalno stanovništvo, ali i naši gosti, vrlo skoro, do luka voziti puno ljepše i sigurnije.

image

Konferencija Infrastrukturni zamah dalmatinskih pomorskih luka u organizaciji Slobodne Dalmacije
 

Božidar Vukičević/Cropix

Splitsko-dalmatinska županija odavno ulaže i prati razvoj ne samo luka već i cijelog pomorskog dobra. Njihova aplikacija "Pomorsko je dobro" isporučuje izvrsne rezultate, a upravo u našoj regiji je u posljednje vrijeme otvoreno 6-7 novih luka.

- Lijepo je biti na otoku, ali treba na otoku biti i 12. 1. i 2. mjesec. Treba živjeti s tim otokom i imati zdravstvenu skrb na otocima u takvim uvjetima, a luke su tim ljudima prozor svijeta. Nikad više nije izgrađeno na ovim otocima nego u zadnjih nekoliko godina. Mi vrlo često vidimo samo bager kad dođe, a bager je završni čin. Do tada se radi planska dokumentacija, prostorni planovi, traže i izdaju građevinske i lokacijske dozvole, rade javne nabave, a ljudi koji to uglavnom rade, danas su naši panelisti i znaju koliko je i znoja i truda proliveno dok se dođe prvog bagera - rekao je Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije te istaknuo značaj europskih sredstava pomoću kojih su se financirali veliki projekti u pomorskom sektoru. Stoga u narednom periodu, dodao je, očekuje još veći intezitet rada na insfrastrukturi pomorskih luka i to za dobrobit naših generacija, ali i onih koje dolaze iza nas.

image

Župan SDŽ Blaženko Boban

 

Božidar Vukičević/Cropix

Resorno Ministarstvo niže brojne projekte. S novim i friško donesenim zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama sva ulaganja su organizirana, a višestruko su se povećala i sredstva iz državnog proračuna. Za budućnost se planira zeleno i održivo, a u punom zamahu posebno se povlači novac iz EU fondova.

- Ove godine obilježili smo deset godina članstva u Europskoj uniji što nam je sigurno dalo veliki zamah za ulaganja i razvoj svih dijelova društva Republike Hrvatske, ali posebice u prometnu infrastrukturu. I možemo reći da smo prvih deset godina iskoristili na najbolji mogući način! Od 250 milijuna eura uloženih u lučku infrastrukturu, 165 milijuna eura dolazi upravo iz operativnog fonda "Konkurentnost i kohezija", koji su osigurali realizaciju 25 velikih projekata, od kojih je 14 u potpunosti dovršeno, a za 10 se radovi još uvijek izvode, od kojih će neki biti gotovi već ove godine - ponosno je istaknuo Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture te dodao kako ih posebno veseli i dalje veliki interes za sudjelovanje u europskim projektima.

image

Državni tajnik za more i EU fondove Josip Bilaver

 

Božidar Vukičević/Cropix

Panel raspravu, vodila je novinarka Sandra Barčot, a otvorio ju je Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, koji je s nama podijelio na koje je investicije u dalmatinske luke u proteklih nekoliko godina posebno ponosan.

- Najznačajniji projekt čini mi se izgradnja luke u Makarskoj, koji smo započeli 2012. godine. Realizacija te luke otvorila je mogućnost svim drugim lukama jer smo dobili povjerenje u jedinice lokalne samouprave i proširili preko 6 milijuna kvadrata lučkih područja i započeli preko 60 projekata nadogradnje, sanacije i rekonstrukcije drugih luka. Meni je posebno draga i luka u Starom Gradu jer sam porijeklom Starograđanin. Tu smo napravili gotovo 900 metara obale - kazao je Maroević.

Kako bi se splitska luka nosila s izazovima provela je brojne projekte te postala je i 14. luka u Europskoj uniji. U posljednjih 20-ak godina, udvostručio se broj putnika i broj vozila koji pristiže u luku, ali s tim se udvostručio i broj operativnih površina. 

- Mi sad raspolažemo s 44 000 metara kvadratne površine. Ono što posebno želim istaknuti je da, zahvaljujući našem nacionalnom brodaru, nemamo problema u luci, a najveći problem je, ono čega smo svi mi koji živimo u Split svjesni, prilaz i izlaz iz luke. U tom kontekstu treba gledati nove brojke, ako uspijemo taj problem riješiti u narednom desetljeću, ja bih to ocijenio uspješnim. Izazovi su veliki, ali konstantno se radi - naglasio je Mihanović.

image

Domagoj Maroević i Vice Mihanović

Božidar Vukičević/Cropix

Kako je to upravljati s 57 luka, o ritmu ulaganja i povrata u luke na Hrvatskom jugu te važnosti povezanosti otoka s kopnom pričao je ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije.

- Lani smo završili za nas tri značajna projekta, nadogradnja trajektne luke Trpanj, uređenje komunalnog veza u luci Drače i nadogradnja u naše luke lokalnog značaja. Sada nam je glavna investicija nadogradnja luka na otoku Lastovu. To je europski novac i naš prvi europski projekt, ali uistinu jako značaj i financijski jako težak te najveći u povijesti, a vrijedi 8.000.000,00 eura što je 100 posto europski novac.

U tijeku je i 3. faza projekta modernizacije lučkog područja Šibenik te nadogradnje gata vrijednog 24 milijuna eura, a grad i građane očekuju brojni pozitivni benefiti na koje se osvrnuo ravnatelj Lučke uprave Šibenik.

- Grad ima višestruke benefite. Dobit će novi terminal koji će i estetski doprinijeti Šibeniku jer se uklapa u vizuru grada. Nakon toga kreće se u daljnja ulaganja. Otočani, kao i svi drugi, traže normalan život. Sad će doći novi pristojan terminal koji je odmah do autobusnog kolodvora i ceste koja će pomoći u prometnoj povezanosti i kvalitetnijem životu građana - rekao je Dželalija.

Cestovna ulaganja ne vežemo baš previše za lučke investicije, ali njihova simbioza destinacijama je itekako potrebna. Kako povezati mjesta i luke na otocima i kopnu, najbolje zna ravnatelj Županijske uprave za ceste Split, Petar Škorić, koji je s preko 10.000.000 eura najuspješniji u državi po povlačenju sredstava iz Europske unije. 

- Do svake luke vodi nekakva prometnica, a prostor za ulaganje u ceste iz vlastitih sredstava dosta sužen jer najveći dio sredstava ide na održavanje. To nam je bio poticaj da tražimo nišu s dodatnim financiranjem. A zahvaljujući upornosti načelniku općine Pučišća pronašli smo tu nišu i uspjeli realizirati projekt izgradnje ceste Pučišća na otoku Braču. Za 5 kilometara ceste u koje uloženo je 6.000.000,00 eura, što nas je motiviralo za izradu projekte dokumentacije i za preostalih 10 kilometara prometnice - objasnio je Škorić.

image

Petar Škorić
 

Božidar Vukičević/Cropix

Cijela ova priča ohrabrila ih je da razbiju predrasude i nepovjerenje prema sredstvima iz Europskih fondova i da započnu s pripremom drugih projekata. Upravo nedostatak financijskih sredstava potaknuo ih je da u tom području traže način kako da amortiziraju tu situaciju povećavaju opseg izgradnje prometnica na našem području. 

Prostora za rad i daljnji napredak itekako ima. U idućoj godini čekaju nas novi veliki projekti koji će bez uspješno odgovoriti na sve nove izazove i rekordne brojeve posjetitelja naše obale. 

04. studeni 2024 21:10