Početkom listopada prošle godine policija je uhitila 61-godišnjeg muškarca iz Obrovca zbog sumnje u kazneno djelo protiv okoliša. Naime, tada je kod njega pronađeno oko 148 kilograma morskih trpova raspoređenih u osam plastičnih posuda.
Slično se dogodilo i godinu dana ranije, u listopadu 2020., u Rijeci, gdje je 21-godišnjak s još jednim počiniteljem iz mora izlovio čak 193 kilograma trpova. Naravno, policija ih je nakon pronalaska vratila u more. Kilogram trpova može koštati i više od tri tisuće dolara, odnosno 20 tisuća kuna.
Iako tako ne izgledaju, trpovi, odnosno morski krastavci, iznimno su važni za funkcioniranje ekološkog sustava morskog dna. Njihov je izlov danas zabranjen jer se nalaze u trajnom lovostaju. Međutim, to ne sprječava pojedince duž hrvatske obale da ih izlovljavaju i švercaju za restorane u Italiji, Grčkoj, Turskoj i dalje u Aziji.
Cijena za kilo do 500 dolara
Trpovi se love jer se u azijskim, ali i drugim zemljama, suše i smatraju gastronomskom poslasticom. Love se i u zemljama Mediterana u kojima je to zakonski moguće. Kilogram sušenog trpa, ovisno o kvaliteti, postiže cijenu od 100 do 500 dolara. Od 100-tinjak kilograma svježeg trpa na kraju prerade ostane do devet kilograma suhog proizvoda. Uglavnom ih love ronioci i koćari.
– Morskih trpova kod nas ima gotovo svugdje. Poznato mi je da su čak neki Kinezi prije nekoliko godina dolazili kod nas razgovarati o mogućnosti uzgoja i izvoza, ali to se nije ostvarilo. Ono što se o njima zna jest da se masovno koriste kao hrana u azijskim državama, a radi nekih svojih sastojaka smatraju se i lijekom protiv različitih bolesti kostiju – kazuje nam prof. Alen Soldo s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu.
Govori nam kako je upravo u Južnoj Koreji imao čast prvi put probati morskog trpa.
– Iako me se nije nešto dojmio, ne mogu kazati da je bilo loše. Problem je vjerojatno u tome što Korejci u svojoj kuhinji ne koriste maslinovo ulje, a ni vino na kraju morskog jela, što je kod nas gotovo zakonski propisano, a kod njih nije uobičajeno. Od morskih trpova se ne jedu iznutrice, nego samo mesnati dio – objašnjava prof. Soldo.
Sporo obnavljanje populacije
– Posljednjih nekoliko desetljeća stalno se događa da se u nekim područjima krene s intenzivnijim izlovom trpova, a istraživanja na tim područjima pokazala su da je obnavljanje populacija koje su pod intenzivnim ribolovom jako sporo. Ipak, izlov se u Jadranu nastavio, iako su trpovi proglašeni zaštićenom vrstom (ali ne i strogo zaštićenom), i to legalno za one koji su imali gospodarske povlastice za sakupljanje morskih organizama te potrebna posebna odobrenja, i to sve do ožujka 2018. godine. Tada je donesen vrlo kratki Pravilnik o lovostaju trpova kojim je propisana zabrana sakupljanja trpova, te je bilo koji izlov trpova sada strogo zabranjen. Nažalost, ilegalni ribolov se nastavio... – kaže prof. Alen Soldo.
– Što se tiče vađenja trpova za ješku u udičarskom ribolovu to je pravno poprilično siva zona. Za pretpostaviti je da nećete biti kažnjeni ako izvučete jednog ili par komada koje ćete iskoristiti za ješku, ali bilo koja relativno veća količina ukazuje na potencijalni ilegalni ribolov radi daljnje prodaje te će vrlo vjerojatno rezultirati nekom vrstom sankcije – zaključuje prof. Alen Soldo.
