NOVA STRATEGIJA EUEurozastupnik Predrag Fred Matić pozdravlja izglasanu rezoluciju: Morske vjetroelektrane su velika prilika za Hrvatsku

Predrag Fred Matić, izvjestitelj Socijalista i demokrata Europskog parlamenta za Strategiju EU-a o iskorištavanju energije iz obnovljivih izvora na moru, pozdravlja izglasanu rezoluciju koja će postati temelj za buduća infrastrukturna ulaganja i na Jadranu.

Zastupnik Matić naglašava: „Ova strategija predstavlja našu priliku za tranziciju na obnovljive izvore energije i to predstavlja izazov, ali i priliku za gospodarski rast i podizanje standarda života naših građana. 'Offshore' obnovljivi izvori energije moraju se nametnuti kao glavni dugoročni izvori energije koji će ujedno pridonijeti dekarbonizaciji u Hrvatskoj.“

Proizvodnja energije iz lokalnih resursa bitna je za razvijanje energetskog gospodarstva te dugoročnog smanjenja uvoza energije. Veća ulaganja u offshore izvore energije su važna u kontekstu smanjenja ovisnosti o uvozu fosilnih goriva te ostvarenju postavljenih ciljeva nulte stope onečišćenja do 2050.

Postoji ogroman potencijal za iskorištavanje energije na Jadranu. U vjetroelektranama na moru proizvodi se čista električna energija, koja je konkurentna, a tijekom samog procesa pretvorbe ne zagađuje se okoliš. Uostalom, vjetrovi na moru učestaliji su i brži nego na kopnu.

Predrag Fred Matić: „Projekti izgradnje vjetroelektrana su veoma skupi no, ukoliko se krene na vrijeme razmišljati o privlačenju kapitalnih ulaganja, Hrvatska ima potencijal ne samo postati energetski neovisna nego čak i izvoziti električnu energiju. Glavna prepreka je to što Hrvatska i dalje nema nacionalni pravni okvir za razvoj offshore vjetroelektrana. To je glavni razlog zašto do sada nema instaliranih kapaciteta.“

Europski parlament se izglasavanjem ove Strategije čvrsto zalaže da energija iz obnovljivih izvora na moru do 2050. postane ključna za europski energetski sustav, a s obzirom da se energetski projekti na moru provode čak i do 10 godina, sada je pravo vrijeme da se utvrdi strateški smjer i zadovolje uvjeti za postizanje klimatskih ciljeva za 2030. i 2050.

Iskorištavanje tehnološkog i fizičkog potencijala na Jadranu ključno je ako Hrvatska želi ostvariti svoje ciljeve smanjenja emisija ugljika za 2030. i postati klimatski neutralna do 2050.

„Raspolažemo golemim ljudskim potencijalom i znanjem. Hrvatska svakako ima dovoljno pametnih i iskusnih ljudi koji bi mogli pridonijeti razvoju tehnologija u energetskom sektoru. Naše luke i brodogradilišta se mogu uključiti u proizvodnju opreme, a hrvatske energetske kompanije imaju priliku provesti energetsku tranziciju na vrijeme. Time će se otvoriti nova radna mjesta, olakšati razvoj infrastrukture, ojačati suradnja sa susjedima i osigurati da se financiranje istraživanja usmjerava na razvoj tehnologija u Hrvatskoj i šire“, tvrdi Matić.

Činjenica jest da je Jadransko more dublje nego primjerice Sjeverno more te ima objektivno veći turistički značaj nego druga europska mora, gdje je većina vjetroelektrana na moru već izgrađena. Međutim, postoje lokacije na Jadranu na kojima vjetroelektrane na moru ne bi bile vidljive te ne bi ugrozile dojam turistima koji dođu ljetovati u Hrvatsku.

Razvoj energije iz obnovljivih izvora na moru mora također biti u skladu sa zakonodavstvom EU-a u području zaštite okoliša i integriranom pomorskom politikom. Odabir lokacije za projekt energije iz obnovljivih izvora na moru osjetljiv je postupak. Morski prostori određeni za iskorištavanje energije na moru moraju brinuti o zaštiti morske bioraznolikosti.

„Iskustva Njemačke i Danske pokazala su da se energetske infrastrukture mogu izgraditi čak i na mjestima gdje brodovi plove i da je moguće razvijati gospodarstvo u zaštićenim morskim područjima. Nisam siguran koliko je mudro graditi vjetroelektrane blizu zaštićenih područja, no najnaprednije zemlje to rade već niz godina. Nama je prvenstveno potreban nacionalni prostorni plan morskog područja sukladan našim potrebama i kapacitetima, a potom javno savjetovanje s ostalim dionicima; industrijom, predstavnicima lokalne i područne samouprave, nevladinim organizacijama i znanstvenicima. To je neizostavan dio kod planiranja okolišnih i socioekonomskih procjena i procesa prostornog planiranja morskog područja“, zaključuje Matić.