StoryEditorOCM

na rubu propastiDebeljak je dužan svima - radnicima, bankarima, državi, a najviše Rusima. Evo kako je do tog enormnog duga došlo

Piše Damir Tolj
27. travnja 2022. - 13:07

Ukratko: Debeljak je ostao bez love. A dužan je na sve strane, domaćima i stranima. Radnicima, obrtnicima, kupcima, dobavljačima. Bankarima. Državi. Svima. Najviše Rusima. I nema se više komu obratiti. Kak ni kamatarima... Bilo je takvih i prije njega. Naprimjer, Todorić.

Ne likujemo i ne pravimo se pametni, ali ne možemo ne istaknuti: ljudi, pa o svemu smo detaljno i opširno pisali u čitavoj seriji tekstova objavljenih u "Slobodnoj" u posljednjih godinu dana. Ukazivali i upozoravali na skorašnji brodolom, prije svega Brodosplita, tvrtke u vlasništvu DIV Grupe Tomislava Debeljaka.

Računajući da postoji javni interes, da postoji 2000 škverana i njihovih obitelji, da postoji izloženost države, koja na bezbroj načina ima mogućnost i obvezu pratiti što se događa u brodogradilištu i vlasničkoj samoborskoj grupaciji. Da ne bi sutra bilo, kao što je bilo mnogo puta dosad u Hrvatskoj - nismo znali.

Svi su znali sve, čak i kupci naših novina koje upravo listate ili najudaljeniji čitatelji portala Slobodne Dalmacije.

A sada o meritumu: do jučer nezainteresirane medije pljusnula je vijest kako je Debeljak sudskim putom zatražio pokretanje predstečajnog postupka za svoju DIV Grupu. Zagrebačkom Trgovačkom sudu obratio se s takvim prijedlogom, ističući da više ne može plaćati svoje obveze i da mu je račun zato blokiran.

Prije je takve stvari skrivao. Znamo, pisali smo.

Na Financijskoj agenciji (Fina) čak je 1037 zahtjeva za prisilnu naplatu: razni vjerovnici od Debeljakova DIV-a trenutačno potražuju više od 40 milijuna kuna dospjelog duga.

Pišući Trgovačkom sudu u Zagrebu, ekspeditivni Debeljak, navodi:

"DIV Grupa u trenutku podnošenja prijedlog za pokretanje predstečajnog postupka ima ispunjen predstečajni razlog prijeteće nesposobnosti za plaćanje usljed smanjenja likvidnosti i nije u mogućnosti ispuniti postojeće obveze unutar ranije ugovorenih rokova dospijeća."

A kako i zašto je čuvena DIV Grupa još čuvenijeg poduzetnika Tomislava Debeljaka upala u probleme radi kojih traži da mu se institucionalno pruži još jedna prilika prije potopa? Evo što sam kaže, obraćajuči se sudu:

"Budući da je odluka o pokretanju predstečajnog postupka donesena kao odgovor na objektivne okolnosti vezane uz izvanrednu situaciju više sile na koju nismo mogli utjecati (ratna zbivanja u Ukrajini, povezane financijske i gospodarske sankcije te druge objektivne okolnosti), prijedlog Plana restrukturiranja bit će izrađen i predstavljen sudu i vjerovnicima u zakonskom roku."

Osnovna namjera mu je "očuvati kontinutiet poslovanja i radna mjesta te reprogramirati obveze" u skladu s novim "okolnostima na koje nismo mogli utjecati". U tom smislu vjeruje "da će vjerovnici podržati Plan restrukturiranja..."

Predstečajne nagodbe, to već znamo, posljednji su pokušaj spašavanja posrnulih tvrtki, obično na teret vjerovnika, prije svega onih manjih: vlasnik se riješi dijela obveza, dio dugova se posuši, a dio reprogramira na duge staze. Stari gazda ponovno jaše, dio radnika radi, nema socijalne bombe pred Vladom i sve u tom tonu.

Još ako za muke okrivite koronavirus i ruski rat u Ukrajini - eto prilike!

Tako Debeljak zagrebačkim trgovačkim sucima u opširnom pismu kaže da je njegov DIV zapravo teško ranjen u očinskom pokušaju spašavanja Brodosplita, nevino nastradalog u vatri sankcija koje je svijet nametnuo Rusiji.

Tumači Debeljak sudu da je viša sila, odnosno Putinov rat protiv Zelenskog "onemogućila reguliranje ranijih odnosa između Brososplita i VTB Europe, te realizaciju nove kreditne linije".

"Radi se, naime, o financiranju dva brodograđevna projekta u Brodosplitu, od kojih je 30. 3. 2022. godine dospio kredit s iznosom glavnice od 50.000.000 eura, koji nosi sudužništvo DIV Grupe, a najkasnije do 15. 4. 2022. godine dospijeva i kredit ukupnog iznosa glavnice od 32.000.000 eura."

I došli smo do Rusa. Oni su vlasnici VTB banke s kojom Debeljak, prije svega njegov splitski škver surađuje odavno. Upravo su Rusi izdašno financirali Debeljakove brodograđevne projekte. O čemu smo također detaljno pisali.

Ključna informacija iz Debeljakova obraćanja sudu kaže da su Brodosplitu upravo dospjela na naplatu 82 milijuna eura ruskog kredita. Znači, Debeljak ih mora vratiti Rusima.

To su stari krediti: za ovaj veći od 50 milijuna eura ruska banka ima upisano založno pravo na velikom jedrenjaku "Golden Horizon". Tim ruskim novcem Debeljak je vjerojatno dovršio spomenuti kliper s pet jarbola (nov. 483) - budući da se razišao s originalnim naručiteljem tog posla - pa ga na koncu prodao vlastitoj kompaniji na Maršalovim Otocima, čija direktorica je Debeljakova sestra Vedrana.

Drugi ruski kredit dospio na naplatu težak je 32 milijuna eura. Svojevremeno je podignut za financiranje novogradnje 485, malog polarnog kruzera "Janssonius". Brod jako kasni - kao i svi na splitskim navozima posljednjih godina - i eno ga nedovršena u škveru. Država je izdala jamstvo za taj kruzer. A zanimljivo je da ga je Debeljak zapravo ugovorio sam sa sobom, odnosno s još jednom škverskom tvrtkom na Maršalovim Otocima - Polaris Expeditions.

Evo trenutka za slikovit detalj: Debeljak sudu govori da DIV mora u predstečaj jer je financijski pomogao Brodosplitu, čak mu bio i sudužnik kod refinanciranja ruskih kredita. Ali, popis DIV-ovih obveza otkriva da su Brodosplit (167) i Brodosplitov pacifički Polaris (49) pozajmili Debeljaku, odnosno DIV-u 216 milijuna kuna (167+49)!

Treba svakako istaknuti da je izrazito teško pratiti gazdine akcije, imao bi tu što raditi čitav financijski forenzički tim, ali zar nije logično upitati sljedeće: ako Debeljak Rusima ne vrati upravo dospjele kredite od 82 milijuna eura (50+32), što to protiv njega mogu poduzerti ruski bankari u okolnostima međunarodnih sankcija?! Na koji način i čime ga mogu prisiliti da vrati dug?! Budući da su pod sankcijama! I ne ide li ta iščašena situacija s Rusima zapravo u korist Debeljaku?!

Teško itko sa sigurnošću može odgovoriti na ta pitanja. Jedno je očito - lovu je potrošio, a poslove nije dovršio. Ali nije jasno ima li Samoborac još kakvih skrivenih motiva u rukavu, dočim se trudi oko sudaca.

Uglavnom, vlasnik DIV Grupe i splitskog škvera Trgovačkom sudu u Zagrebu objašnjava kako su s Rusima, baš nekako pred rat, bili dogovarali pretvaranje spomenutih dvaju kratkoročnih kredita u dugoročne. Kolateral bi bila polica osiguranja državne razvojne banke HBOR, ali - gle čuda - dosad uvijek raspoloženi HBOR sada kaže da ne može.

A ovako kaže Debeljak:

"Budući da je stav HBOR-a bio da ne može izdati policu osiguranja u korist strane banke, VTB je inzistirao na ugovaranju sudužništva DIV Grupe. Iako je Brodosplit s VTB-om još početkom rujna dogovorio uvjete pretvaranja postojećih kratkoročnih kredita u dugoročne, transakcije nisu realizirane jer su se početkom studenog u pregovore uključili timovi iz VTB Rusija, koji su onemogućavali postizanje dogovora."

U međuvremenu su Rusi škveranima uskratili isplatiti i osam milijuna eura za dovršetak novogradnje 485, onog malog polarnog kruzera "Janssonius" kojeg eno još i sad u brodogradilištu. Jako kasni.

Našavši se u škripcu, Debeljak trgovačkim sucima objašnjava:

"Svjesni poteškoća u postizanju dogovora s VTB, već početkom godine započeli smo pregovore s inozemnim financijskim institucijama koje imaju kapacitet preuzeti navedena financiranja, ali oni u ovom trenutku ne mogu sudjelovati u transakciji koja uključuje VTB, usljed postojećih sankcija. Iz tog razloga smo se obratili Vladi RH za pomoć u vidu refinanciranja izloženosti u VTB banci, kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvoj ili na neki drugi način kojim bismo otklonili situaciju više sile i fokusirali se na strukturiranje novih projekata."

Podsjetimo, početkom travnja Debeljak je privremeno ugasio brodograđevnu djelatnost u Splitu, poslavši na čekanje barem 1500 radnika, objašnjavajući da VTB banka ne može zbog sankcija škveru uplatiti 60 milijuna eura. Pa se opet pitamo tko to komu ovdje duguje: Rusi Debeljaku ili ipak Debeljak njima?! Što vi mislite?

Debeljak: Predstečaj pokrećemo, paradoksalno, u nikad boljoj poziciji

Tražeći otvaranje predstečajnog postupka, Debeljak nije zaboravio podsjetiti sud da bi Grupa inače zapala u "stečaj koji bi u potpunosti onemogućio poslovanje te bi za posljedicu imao prestanak postojećih ugovora, a što bi rezultirao prestankom radnog odnosa za sve ili većinu radnika".

A slušajte sada ovo, tipičan Debeljak:

"Predstečajni postupak pokrećemo, paradoksalno, u nikad boljoj poziciji, gledano sve ključne segmente-izvore prihoda DIV Grupe…"

Pa niže sve buduće uspjehe: od europskog uvođenja antidumping carina na vijčanu robu iz Kine, i to u visini od 86,5 posto, što će Debeljakovu kninskom Tviku omogućiti unosnu prodaju vijaka po Europi i po odličnoj cijeni.

"Uz značajno povećanje potražnje za vijčanom robom, ostajemo vrlo aktivni i u segmentu infrastrukturnih projekata, te smo ugovorili s Hrvatskim autocestama uređenje treće cijeve tunela Konjsko i s Hrvatskim cestama rekonstrukciju križanja Širina u Solinu. Oba projekta s realizacijom kreću odmah, a namjera nam je javljati se na javna nadmetanja za nove projekte u segmentu željezničke infrastrukture i mostova."

Ne zaboravimo da je DIV jedan od izvođača velikog infrastrukturnog projekta obnove željezničke pruge na dionici Dugo Selo - Križevci. Naravno, i taj projekt jako kasni…

Debeljak u brojkama

Financijske obveze Grupe - 703 milijuna kuna

Kapital i rezerve - 835 milijuna kuna

Imovina - 1,727 milijarda kuna

Dobit u 2020. godini - 40,5 milijuna kuna

DIV Grupa - ukupno 4000 zaposlenih

Samo DIV - 862 zaposlena

Dugovi (samo neki)

Poreznoj upravi (primljeni predujam) - 40 milijuna kuna

HBORu (kredit) - 88 milijuna kuna

Addiko banci (kredit) - 113 milijuna kuna

Wijge Holding, Nizozemska (pozajmica) - 43 milijuna kuna

Brodosplitu (pozajmica) - 167 milijuna kuna

Brodosplitovoj tvrtki Polaris Exploration na Maršalovim Otocima (pozajmica) - 49 milijuna kuna

Splitski Trgovački zaprimio prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka

Splitski Trgovački sud u srijedu je zaprimio prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka nad Brodograđevnom industrijom Split, potvrdila je Hini predsjednica suda Franka Buzov.

Kako je rekla, prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka nad splitskim škverom je zaprimljen danas, a predlagatelj je sam Brodosplit.

Brodosplit je zapao u poslovne poteškoće zbog nemogućnosti povlačenja punog iznosa kredita ruske banke VTB, koja je obuhvaćena zapadnim sankcijama zbog ruske invazije na Ukrajinu. Novac od dvaju kredita trebao je biti utrošen na dovršetak dva broda i druge troškove.

Predstečajni postupak predložen je i za Brodosplitova vlasnika, grupaciju DIV, u kojem se kao razlog navode evidentirane neizvršene osnove za plaćanje od 41,69 milijuna kuna utvrđene polovicom travnja.

"U odnosu na Brodosplitova druga društva ističem da je nad njima pokrenut prijedlog za otvaranje stečajnog, a ne predstečajnog, postupka kao i da predstečajni postupak Brodograđevne industrije Split nema nikakvog utjecaja na tijek postupanja nad navedenim stečajnim postupcima", izjavila je sutkinja Buzov.

Tijekom ožujka i travnja na tom su sudu održana ročišta za 11 društava iz sastava Brodograđevne industrije Split (BIS), a odgođena su za 40 dana za koje vrijeme se predviđa da bi potraživanja trebala biti plaćena. Razlog tomu je što splitsko brodogradilište ima potraživanja prema Hrvatskoj i kako sada stvari stoje u tim postupcima i predlagatelji i dužnici sve žele okončati mirnom nagodbom, odnosno ostavljeno im je dovoljno vremena da plate svoje dugove.

U te postupke uključene su tvrtke Cjevarska izrada, Brodosplit-računovodstvo i financije, Zaštita trupa od korozije, Izrada alata, Boja-trup, Brodosplit montaža, Bravarski segmenti, Trup inženjering, Nerazorna ispitivanja, Interijeri i završni radovi, te Informatički sustavi.

Osim tih ročišta Trgovački sud u Splitu je u posljednjih nekoliko tjedana zaprimio ukupno 27 prijedloga za otvaranje stečajnih postupaka nad društvima koja su povezana sa Brodograđevnom industrijom Split, od čega su dva odbačena jer ne postoje presumpcije postojanja stečajnih razloga.

Za 25 su društva pokrenuti postupci radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnih postupaka te su u odnosu na njih 12 prethodno održana ročišta radi očitovanja o prijedlozima za otvaranje stečajnih postupaka od kojih su četiri ročišta odgođena za 45 dana, a u odnosu na njih osam su određene mjere osiguranja i imenovani privremeni stečajni upravitelji.

Do sada na ukupno 25 prijedloga za otvaranje stečajnog postupka društava iz sastava BIS- a radi troje sudaca Trgovačkog suda Split i to Ana Golub Gruić, Katarina Mikulić i Ivan Čulić.  

Krajem svibnja bi se na tom sudu trebala održati ročišta radi raspravljanja o pretpostavkama za otvaranje stečaja.

(Hina) 

15. studeni 2024 16:44