Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je u ponedjeljak da će se nastaviti dobra suradnja s riječkom gradskom upravom na projektima prometne infrastrukture te da će Rijeka biti jedan od rijetkih gradova s riješenim cestovnim i željezničkim prometom, a teži se tome da postane i najjača luka u ovom dijelu Jadrana.
Nakon sastanka s riječkim gradonačelnikom Markom Filipovićem, Butković je izjavio da je sastanak bio konstruktivan, a da veliki prometni projekti u Rijeci i županiji, koji ostaju za buduće generacije, dobro napreduju.
Za sljedeću godinu najavio je natječaj za izgradnju nove dvokolosječne pruge kroz Rijeku, projekt vrijedan 330 milijuna eura.
"S tim projektom, završetkom D 404, koja je povezala istočni dio riječke luke s gradskom obilaznicom i D 403, koja će povezati kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali s obilaznicom te budućom cestom od Zagrebačke obale do Žabice, zatvorit će se prsten oko Rijeke kada se govori o cestovnoj infrastrukturi, a Rijeka će biti jedan od rijetkih gradova koji će i cestovno i željeznički riješiti sve svoje probleme," naglasio je.
Govoreći o projektima koje provodi Lučka uprava Rijeka, ministar je rekao je da Lučka uprava izvrsno surađuje s gradskom upravom, navodeći projekte koji se provode na kontejnerskim terminalima Brajdica i Zagrebačkoj obali vrijedne oko 60 milijuna eura, za koje će do kraja godine biti ishodovane uporabne dozvole.
Ugovor s odabranim koncesionarom na Zagrebačkoj obali bit će potpisan u početku studenoga, istaknuo je ministar i naveo da bi zahvaljujući novoj infrastrukturi promet i na Zagrebačkoj obali i na Brajdici trebao rasti. "Mi težimo prijeći milijun kontejnerskih jedinica kroz nekoliko godina i da Rijeka postane najjača luka u ovom dijelu Jadrana," rekao je.
Ministar je kazao da su razgovarali i o Porto Barošu, za koji je odlukom Vlade dodijeljena koncesija za luku nautičkog turizma.
"Potrebno do svibnja 2023. izdati lokacijsku dozvolu, pripreme idu dobro i prema kraju, a za realizaciju projekta, kako bi 2023. bila izdana i građevna dozvola, neophodna je suradnja," rekao je.
Razgovarali su i o izgradnji novog riječkog autobusnog kolodvora, a ministar je kazao da sredstva postoje, kao i određeni projekti te da će se kroz novi operativni program planirati pomoć u financiranju tog kolodvora.
Teme razgovora bile su i uređenje i izgradnja nekoliko prometnih čvorova, rotora, priprema tih projekata i financiranje.
Na pitanje o ostalim radovima na području županije, Butković je rekao da je puno prometnih projekata, među kojim i aktualna obnova ceste kod Meje, obilaznica Novog Vinodolskog, za koju je nedavno potpisan ugovor s izvođačima radova, te uređenje i dogradnje više luka.
Naveo je da se sada u prometnu infrastrukturu u cijeloj Hrvatskoj ulaže više od 25 milijarda kuna.
Na pitanje o mogućem poskupljenju radova na Pelješkom mostu, rekao je da nema novih informacija, a i da ministar ne određuje koliko će nešto koštati.
"Kada je Pelješki most ugovaran, kada su počeli radovi i kada je u većini čelik nabavljen, nije došlo do globalnog poskupljenja, koji jest veliki problem. Tako da ne očekujemo na projektu Pelješkog mosta i pristupnih cesta neke značajnije razlike od onoga što je bilo ugovoreno. Hoće li biti dodatnih radova, o tome će govoriti nadzorni inženjeri i situacija na terenu. No, ono o čemu je bilo govora prošlog tjedna, o 500 milijuna kuna, o tome ni govora," naglasio je.
Filipović je rekao da je na sastanku potvrđena kvalitetna suradnja Grada Rijeke, ministarstva i Vlade, ocijenivši da je riječ o projektima koji mijenjaju lice grada. Dodao je da dobri projekti ne trebaju imati politički predznak, nego ih svi zajedno trebaju podržati.
Nakon sastanka organiziran je obilazak radova na projektu izgradnje državne ceste D 403 od čvora Škurinje do luke Rijeka. Riječ je o složenom projektu izgradnje nove dionice kojom će se uspostaviti izravna veza između čvora Škurinje na obilaznici i planiranog kontejnerskog terminala Zagrebačka obala u zapadnom dijelu luke Rijeka.
Ministar Butković rekao je da radovi idu jako dobro, podsjetivši da je za taj projekt osigurano bespovratno sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj jer čini okosnicu multimodalnog povezivanja kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali. U veljači, najkasnije u ožujku, se očekuje završetak probijanja tunela, a završetak svih radova u ljetu 2023.