Posidonia oceanica osigurava bistroću mora, štiti plaže od utjecaja valova i pruža sklonište brojnim morskim vrstama. Najveća livada posidonije na Mediteranu nalazi se unutar parka prirode Ses Salines d’Eivissa i Formentera na Balearskom otočju u Španjolskoj. Ova livada smatra se najstarijim organizmom na svijetu, starim oko 100.000 godina, zbog čega je UNESCO 1999. godine proglasio ovo područje svjetskom baštinom.
Ljepota Baleara privlači velik broj nautičara te je slobodno sidrenje ubrzo postalo glavni razlog degradacije livade posidonije. Stoga su Baleari odlučili zaštitu ove vrste podignuti na veću razinu. Vlada je donijela Uredbu o očuvanju vrste Posidonia oceanica pružajući tako zakonodavni okvir za njenu efikasniju zaštitu.
Uredbom je zabranjeno i kažnjivo slobodno sidrenje poviše livada posidonije, a kako bi se osiguralo njeno provođenje izrađena je detaljna karta rasprostranjenosti livada posidonije te aplikacija za nautičare koja im pruža informacije potrebne za odabir odgovarajućih mjesta za privez brodova izvan livada posidonije.
Uspostavljen je i radio kanal za pomoć pri sidrenju brodova kojeg je tijekom 2020. koristilo više od 6000 brodova. Brojne kampanje, projekti i komunikacijski materijali pridonijele su rastu svijesti o potrebi zaštite posidonije.
No, nadzor je bio ključan i glavni cilj mu je bio promijeniti navike nautičara, odnosno informirati ih da se ne sidre na ili u neposrednoj blizini posidonije, a ne kažnjavati ih.
Tijekom 2020. godine nadzor je proveden nad oko 73000 brodova, a njih 6000 je zamoljeno da se presele iz livada posidonije u pijesak (iz modrog u bijelo). Taj se broj iz godine u godinu smanjuje, što dokazuje da su mjere koje se provode učinkovite, a nautičari informirani i voljni surađivati.
Danas su Baleari, a posebno otočić Formentera, pozitivan primjer zaštite posidonije na Mediteranu. Tijekom samo nekoliko godina provođenja aktivnosti edukacije i informiranja o negativnom utjecaju sidrenja na livade posidonije, utjecaj nautičara je smanjen na minimum.
Umrežavanje, suradnja, informiranje i jednaki pristup prema svima na moru bili su ključ uspjeha, tako da je broj izdanih kazni za nepravilno sidrenje svih ovih godina zanemariv.
- Ovaj uspjeh rezultat je snažne političke volje, ali i suradnje i koordinacije velikog broja dionika. Mnoga druga područja na Mediteranu ga žele preslikati, a mi se nadamo da će i Hrvatska slijediti ovaj svijetli primjer - kažu u splitskoj udruzi Sunce.
- U Suncu od srpnja 2021., provodimo kampanju Postani čuvar posidonije, u sklopu projekta EU Interreg Italija-Hrvatska SASPAS, s kojom osvještavamo javnost, posebice nautičare, o važnosti zaštite i očuvanja morskih cvjetnica, s posebnim naglaskom na posidoniju.
Pridružite se našoj mreži društveno odgovornih poduzeća i tvrtki koji će, kao Ambasadori posidonije, pomoći u ostvarenju cilja te stvoriti mrežu nautičara Čuvara posidonije koji svojim ponašanjem i djelovanjem direktno pomažu u zaštiti morskih cvjetnica. Želite li postati čuvar/čuvarica posidonije, pronađite par jednostavnih savjeta OVDJE.
U okviru projekta Sačuvajmo Ekosustave Jadranskog mora Aktivnim Sudjelovanjem – SEAS upustili smo se u istraživanje utjecaja nasipavanja obale i dohranjivanja plaža na morske pridnene zajednice pod palicom stručnjakinje dr. sc. Silvije Kipson. Pregledni rad dr. sc. Kipson pruža nam prozor u podmorje i navodi primjere kako korištenje neadekvatnog materijala za nasipavanje plaže dovodi do različitih promjena biogeokemije okoliša koji time prestaje biti pogodno stanište za dotadašnje organizme kao što je posidonija.
Upravo iz tog razloga, u svibnju 2022. Sunce, Zelena Istra i WWF Adria pokrenuli su online kampanju Stop nasipavanju kojoj je cilj osvijestiti javnost o rješenjima koja zagovaraju organizacije civilnog društva u svrhu zaštite i osiguravanja učinkovitog upravljanja morskim okolišem - kažu u Suncu.