StoryEditorOCM

olakšanje u graduAnaliziramo kako je Dubrovnik ukrotio kruzere i što je sa Splitom: ozbiljan pristup mogao bi promijeniti stvari, ali za to nema iskrene volje

Piše Damir Šarac
16. srpnja 2022. - 14:07

Primijetit ćete da posljednjih godina gotovo da i nema nekoć uobičajenih kataklizmičkih prizora iz turističke sezone u Dubrovniku: grad od Pila do Revelina potpuno “začepljen” pješacima, u gruškom portu i po devet kruzera čije su se cime znale i zaplesti, prometni kaos oko povijesne jezgre, mladi raskalašeni turisti koji rade nered u ranim jutarnjim satima po Stradunu...

Puno toga se promijenilo nabolje: Dubrovnik je prije pet godina donio važan dokument s naslovom “Strategija razvoja turizma i odredbe o kruzing-turizmu na području grada Dubrovnika do 2025. “, naručila je gradska uprava, a izradio Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku.

Dostupna je na internetu pa je lako uočiti da je riječ o studiji na dvjestotinjak stranica istraživanja i preporuka koje obuhvaćaju sve potrebne segmente da bi se u jednoj turističkoj sredini prepoznalo, mapiralo i “ovladalo” masovnim turizmom kakav zapljuskuje naše obale Jadrana.

Ciljevi prve faze strategije bili su analiza turističke ponude i potražnje, razvoj turizma u Gradu u kontekstu globalnih kretanja te njegovo pozicioniranje na međunarodnim tržištima. Rađeno je i anketno istraživanje koje se odnosilo na kruzing turizam.

Održane su tri strateške radionice kroz koje su u izravnom kontaktu s dionicima turizma raspravili najvažnije te utvrdili i definirali misiju i viziju razvoja turizma.

image

Ljetno popodne na Stradunu

Božo Radić/Cropix

Turizam ‘oduvijek’

Kad su u pitanju kruzeri, jedna od autorica Strategije, prof. dr. sc. Ivona Vrdoljak Raguž, predložila je da se poradi na disperziranju broja ticanja kruzera na mjesečnoj, tjednoj i dnevnoj razini.

Strateške ciljeve podijelili su na šest kategorija - dugoročno održiv turizam, strateško upravljanje sigurnosnim rizicima, kontinuirani rad na svim aspektima formiranja turističke ponude, poboljšanje strukture i kvalitete svih smještajnih kapaciteta, ulaganja i poboljšanje prometne infrastrukture, jačanje obrazovnih institucija za jačanje ljudskih potencijala.

Za razliku od Dubrovnika koji turizam ima “oduvijek”, Split, koji se desetljećima uvjeravalo da je samo tranzitni i nezanimljiv grad, turistička stihija spopala je potpuno spontano i bez inicijativa od turističke ili gradske uprave prije nekih petnaestak godina: autocesta, turističke internetske platforme te obični građani koji su prije svih prepoznali potencijal pa počeli u apartmane pretvarati konobe, garaže i dnevne sobe, glavni su kreatori splitskog turističkog buma. Bez ikakve strategije splitski se masovni turizam i danas temelji na ta tri stupa.

Tek ove sezone Turistička zajednica Splita najavila je izradu Studije turističkog nosivog kapaciteta grada Splita, koju izrađuje Institut za turizam iz Zagreba, a bit će gotova do prosinca ove godine.

Cilj studije je, prema predstavljačima, donijeti važne smjernice koje će pomoći Splitu i ostalim važnim institucijama “u donošenju odluka koje su u skladu s konceptom održivog razvoja”, ma što to značilo.

Studija turističkog nosivog kapaciteta Splita obuhvaća analizu odabranih ekonomskih, prostornih, okolišnih i sociokulturnih pokazatelja utjecaja turizma na lokalnu zajednicu u cilju prepoznavanja “faktora rizika”, “uskih grla” i eventualnih “ograničenja” za razvoj turizma. Možda to bude čudo od studije, ali dugoročna strategija očito nije...

image
Božo Radić/Cropix

A Split upravo ove sezone proživljava najmračnije dane svog mladog turističkog života, prekrcan je mladim gostima koji devastiraju grad, na sve strane otvaraju se prodavaonice jeftinog alkohola, ozbiljnih događanja koja bi zanimala stranu publiku nema, kulturni turizam ne postoji, prometna infrastruktura je u kolapsu... Ozbiljan pristup, poput dubrovačkog, mogao bi promijeniti stvari, ali očito nema iskrene volje.

No, vratimo se dubrovačkim nastojanjima, koja su puno ozbiljnija, a u sklopu kojih je prije sedam godina izrađena i Strategija razvoja kulture do 2025. godine.

Da vas ne zamaramo ogromnim brojem podataka i preporuka iz dubrovačke Strategije, napominjemo da su se stručnjaci u njoj bavili svim područjima turističkih potencijala, analizirajući karakteristike tradicionalnog dubrovačkog i suvremenog kruzing turizma, probleme s kojima se susreće grad u sezoni, pravcima razvoja i preporukama, pa sve do podataka o dobi, strukturi, potrošnji i očekivanjima dubrovačkih gostiju, stavovima lokalnog stanovništva, ekološkim učincima, infrastrukturi...

Dubrovnik je i jedan od vodećih gradova u Hrvatskoj u implementaciji Smart City rješenja: razvijen je niz aplikacija i projekata usmjerenih prema učinkovitom i ekološki odgovornom upravljanju prometnim sustavom, kako bi se smanjile prometne gužve i zaštitila baština.

Web-platforme i aplikacije

Primjerice, aktivna je web platforma za predviđanje broja posjetitelja u povijesnoj jezgri Dubrovnik Visitors, koja uz pomoć umjetne inteligencije predviđa gužvu u povijesnoj jezgri na određeni datum i dio dana te usmjerava posjetitelje na najbolje vrijeme za posjet.

image
Božo Radić/Cropix

Aplikacija “pametnog” parkinga obuhvaća svako mjesto javnog gradskog parkinga i daje pregled slobodnih parkirališnih mjesta, kako se ne bi bespotrebno kružilo autom, tražeći slobodno mjesto. Postavljeno je više od dvije tisuće parkirnih senzora na parkirna mjesta diljem grada, što ujedno predstavlja najveću količinu postavljenih senzora ove tehnologije na svijetu u jednom gradu.

Ugrađene su i web kamere na gradskim prometnicama, te je Dubrovnik prvi grad u Hrvatskoj koji još od 2019. godine nudi uslugu 100% električnog sustava car sharinga. To funkcionira kao nadogradnja javnog prijevoza te na ekološki način bez buke i emisije štetnih plinova doprinosi rasterećenju gradske prometne infrastrukture.

Uspostavljena je i internetska trgovina za kupnju online vaučera za zaustavljanje u zoni posebnog prometnog režima u kontaktnoj zoni stare gradske jezgre, koja je najviše opterećena za vrijeme gužvi. Implementiran je i sustav za uspostavljanje zone zagušenja prometa oko povijesne jezgre Grada, koji uz opremu i inovativno softversko rješenje omogućuje upravljanje prometnim sustavom i automatsku provjeru turističkih autobusa koji podliježu naplati parkiranja na platou Pile.

Sustav je podloga za daljnje reguliranje prometovanja u području kontaktne zone dubrovačke povijesne jezgre pod zaštitom UNESCO-a.

Zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić kazala nam je da donošenjem Strategije, a posebno multidisciplinarnog strateškog okvira “Poštujmo Grad” (Respect the City, RTC) koji je Grad u suradnji s partnerima inaugurirao početkom 2018. godine, Dubrovnik započinje svoj put od prekomjernog nekontroliranog turizma prema održivosti i odgovornom upravljanju.

image

Jelka Tepšić (lijevo)

Božo Radić/Cropix

- Posebno dragocjen partner u tom projektu je Cruise Lines International Association (CLIA), međunarodno krovno udruženje cruise industrije. Bili smo prvi grad koji im se izravno obratio i u duhu partnerske suradnje uspjeli smo postaviti nova pravila i raspored dolazaka brodova na kružnim putovanjima na godišnjoj razini te uvelike poboljšati distribuciju putnika nakon dolaska i uvesti ograničenja u broju dnevnih dolazaka, što je imalo presudnog utjecaja na smanjenje gužvi u povijesnoj jezgri i kontaktnoj zoni. Uslijedilo je i potpisivanje sporazuma o suradnji kako bi Dubrovnik postao primjer održivog turizma na Mediteranu, što on već i jest, prevladavajuće je mišljenje i u međunarodnoj stručnoj javnosti. Zahvaljujući CLIA-i uspostavili smo suradnju s Globalnim vijećem za održivi turizam (GSTC). Ovo ugledno međunarodno stručno tijelo 2019. i 2020. godine provelo je ocjenu održivosti destinacije, a rezultati od visokih 70 posto potvrdili su ispravnost pristupa turizmu kao najzastupljenijoj gospodarskoj grani te značajan angažman dionika, kao i ukupnu predanost procesu koji vodi do trajne održivosti – ističe zamjenica dubrovačkog gradonačelnika.

Respect the City

- Projekt “Respect the City” u listopadu prošle godine dobio je i svoj Akcijski plan za razdoblje do 2025. godine, koji je predložen integrirani strateško-razvojni, provedbeni, tehnološki, ali i financijski odgovor na ključne izazove korištenjem kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih intervencija. CLIA će biti savjetodavni partner Gradu Dubrovniku i prilikom planiranja izgradnje novog terminala za kruzere u Gružu, što je od iznimne važnosti za Grad, budući da se upravo na ovom projektu bazira budućnost kruzing turizma. Realizacijom ovog projekta Dubrovnik bi zauzeo važno mjesto na karti homeport gradova, a značajno bi se povećala i mogućnost razvoja različitih gospodarskih grana – smatra.

- U konačnici, Dubrovnik je krenuo na put održivog upravljanja turizmom, i to na način da se stvaraju uvjeti za najbolji doživljaj odredišta za svakog gosta, neovisno o aranžmanu njegova dolaska, a ujedno i na osiguranju najbolje kvalitete života za svoje građane te, ne manje važno, zaštita vrijedne kulturno-povijesne baštine zaštićene od UNESCO-a. Razvijamo i nova tržišta, poput tržišta digitalnih nomada i onog filmske industrije. Svakako, za Dubrovnik održivost nema alternative – zaključuje Jelka Tepšić.

Stijepo Domijan iz TZ Dubrovnik: Sjeli, dogovorili se i raščistili gužvu

Gospar Stijepo Domijan (56), u ime Turističke zajednice Dubrovnika koordinator je prihvata kruzerskih tura koje dolaze u grad i kaže nam da se stanje na tom području bitno popravilo od donošenja Strategije:

- Najjednostavnije rečeno, Strategija kao dokument oko kojeg smo se svi složili pomogla je sustavu da se ograniči broj turista koji u isto vrijeme dolaze u Grad, što je bio uzrok onih strašnih gužvi koje svi pamtimo. To je bio prvi cilj. Kad smo započeli s poslom, bilo je važno da su institucije složne i da znaju što žele, tu u prvom redu mislim na Lučku upravu Dubrovnik, Grad i Turističku zajednicu. U svakodnevnoj koordinaciji su i službe na terenu; prometno redarstvo, prometna policija, komunalno redarstvo, djelatnici Lučke uprave, agencije, javni prijevoznik Libertas...

Autobus koji želi doći u Dubrovnik mora se najaviti preko webshopa i kupiti "slot" u točno određeno vrijeme. Postavljene su kamere na Ilijinoj glavici, na Pilama, Pločama, preko kojih se kontrolira poštuju li autobusi predviđeno vrijeme za dolazak na Pile i, naravno, jesu li platili 'slot', odnosno mjesto koje stoji 800 kuna.

To vam znači da autobus koji vozi s kruzera turiste u grad dobije svoj 'slot' recimo od 10 do 10.30 za iskrcaj na Pilama i za ukrcaj u 12 do 12.30. Tako možemo pratiti točan broj posjetitelja koje dovozimo i odvozimo iz Starog grada. Nije to ništa što smo mi izmislili, to vam imaju Firenca i drugi stari turistički gradovi poput Dubrovnika. Moguće je primiti sedam autobusa u pola sata. Uz sve gore navedeno imam veliku podršku od gradonačelnika Mata Frankovića i zamjenice gradonačelnika Jelke Tepšić – navodi Domijan i pojašnjava kako su operativno postavili suradnju s kruzerskim kompanijama:

- Sve naše namjere prvo smo dogovorili s "Cliom", krovnom udrugom kruzerskih prijevoznika i definirali da kruzeri, ovisno o veličini, u Dubrovniku moraju ostati najmanje osam sati. A to je stoga jer su najveći problemi bili s kruzerima koji su ostajali samo četiri sata i onda bi na brzinu vozili putnike u posjet Gradu, te bi nastajale nesnosne gužve. 'Clia' nas je podržala. Naime, na naše traženje da veliki brodovi stoje dulje u Dubrovniku odgovoreno nam je da žure na iskrcaj u Veneciji. Dubrovnik je definitivno odlučio da neće biti talac Venecije. Postavili smo jasna pravila o veličini broda i vremenu stajanja u Luci i na taj način izbjegli velike gužve prouzročene kratkim stajanjem brodova. Njima je žurba jer žele stići u Veneciju ili drugdje, ali mi smo bili čvrstog stava da je Dubrovnik brend koji zaslužuje da mu se posveti dužna pažnja i u tome smo uspjeli – objasnio nam je Domijan.

Ističe prijedlog na kojem bi u budućnosti trebalo poraditi:

- Gužvi je uvijek bilo i nažalost će ih i biti, ali pokušavamo to smanjiti na najmanju moguću mjeru. Ali kako bi promet još bolje procirkulirao, bilo bi dobro na ulazima u grad, već kod mosta obavijestiti preko displeja da parking-mjesta oko povijesne jezgre nema. Tako bi se izbjeglo beskorisno kruženje i stvaranje prometnih zastoja, jer mjesta doista i nema za one koji dolaze na izlete, od Splita do Kotora. Za te bi posjetitelje bilo dobro organizirati dva velika parkirališta na zapadnoj i istočnoj strani grada, gdje bi ostavili automobile i prekrcali se u javni gradski prijevoz ili shuttleove, te brzo došli do grada. Svi bi od toga imali koristi – smatra Stijepo Domijan.

Blaž Pezo, ravnatelj lučke uprave: Rekli smo - ovako više ne ide!

Ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo, koji je na funkciji od travnja 2017. godine, ispričao nam je anegdotu koja oslikava stanje u Dubrovniku prije uspostave sadašnjeg režima prijevoza kruzerskih gostiju:

- Upravo u lipnju 2017. izabran je aktualni gradonačelnik Mato Franković i baš kad se vozio na primopredaju dužnosti zapeo je u strašnoj gužvi na Ilijinoj glavici. Razgovarali smo nakon toga i zaključili da tako zaista više ne ide. Strategija je bila dokument koji je dao znanstveno pokriće za naše namjere u praksi, a da bismo uspjeli, trebala nam je godina i pol. Smanjili smo vršna opterećenja u srpnju i kolovozu, tako da imamo 70 posto od prijašnjih uplovljavanja, produžili vrijeme sidrenja kruzera na osam sati, a mnogi ostaju i do 12 sati kako bi bilo moguće uspostaviti ritam prijevoza, uveli prijevoz putnika u točno određeno vrijeme do Starog grada, promovirali i zainteresirali dio gostiju za izlete u okolicu, održavali smo svakodnevne "krizne stožere" dok se nije sve uhodalo... Odrekli smo se dijela prihoda, ali uspjeli smo osloboditi grad strašnog pritiska, posebno na prometnice koje se ne mogu širiti. Proširili smo predsezonu i posezonu pa sada kruzeri dođu u prosincu i za Svetog Vlaha u veljači. Pored Lučke uprave, Grada i Turističke zajednice kao nositelja projekta uključeno je i niz drugih službi poput policije, komunalnog poduzeća Sanitat, agencija i agenata... Za uspjeh je doista bila potrebna koordinacija svih aktera i veliki broj ljudi te maksimalna ozbiljnost u poslu, nema ništa od prebacivanja loptice na druge – kazao nam je ravnatelj Pezo.

image

Blaž Pezo

Tonči Plazibat/Cropix/

343 'ticanja', ali... bez gužve na vezu

Iz Lučke uprave Dubrovnik navode da se do kraja 2022. godine u Dubrovniku očekuju 343 ticanja brodova na kružnim putovanjima i 490 tisuća putnika, što je u potpunosti usklađeno s planovima održivog razvoja turizma. Maksimalni broj putnika s brodova na kružnim putovanjima u Dubrovniku tijekom cijele 2022. godine iznosi četiri tisuće putnika istovremeno, odnosno u prosjeku dva broda na vezu.

Produživanje sezone: godišnje od 150 do 250 kongresa

Dok se u Splitu godinama govori o potrebi kongresnog turizma kako bi se produžila sezona, ali nije se napravilo ništa, u Dubrovniku djeluje više agencija specijaliziranih za segment kongresnog turizma, profesionalni organizatori kongresa (PCO), te menadžment agencija (DMC) u okviru Turističke zajednice. Od travnja 2011. djeluje Kongresni i insentive ured u sklopu TZ-a Dubrovnika, a osnovano je i radno tijelo u kojem pored predstavnika ureda sudjeluju i predstavnici hotela i agencija.

Uz kongresne sadržaje u hotelima Hilton, Rixos, Valamar Lacroma, hotel Excelsior, Dubrovnik Palace, kao i Radisson u Orašcu, Grad može ponuditi i ostale lokacije kao što su tvrđava Revelin, samostan sv. Klare, Kazalište, novootvoreni prostor Lazareta i prostori Sveučilišta. Spremni su i za održavanje raznih popratnih sadržaja kao što su gala večere na tvrđavi Lovrjenac, Sponzi, Revelinu, Kneževu dvoru i Umjetničkoj galeriji. Prema podacima od prije nekoliko godina, u Dubrovniku se godišnje održi od 150 do 250 kongresa, 60 do 120 poslovnih sastanaka i 30 do 75 nagradnih putovanja.

image
Božo Radić/Cropix
05. studeni 2024 11:28