Travanjska temperaturna zbivanja prilično su nas šokirala – kad smo se već ponadali da je proljeće, puno sunca i topline, sigurno kročilo i da smo konačno “upali” u kratke rukave, dogodilo se proteklih dana da se hladnoća vratila na velika vrata. Stigla je naglo i mimo očekivanja; meteorolozi je jesu najavili, ali i sami su bili iznenađeni onim što su vidjeli na prognostičkim kartama.
Ovaj nagli temperaturni pad laicima gura pod nos pitanje – a gdje je nestala postupnost u prelasku iz jednog u drugo godišnje doba? Jasno je da se mogu dogoditi iznenadni prodori toplog ili hladnog zraka, ali nekako se čini kao da je to postao standard – danas nam je proljeće, u šetnji smo golih ruku i nogu, a već idućeg dana smrzavamo se omotani šalovima.
Zašto se, dakle – i sve češće, gotovo da postaje uobičajeno – temperature tako naglo, u tako kratkom roku, spuste ili narastu? I je li to relativna klimatska novost, pitali smo prof. dr. sc. Branka Grisogona s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
– U planetarno sve toplijoj klimi ima i sve više pohranjene energije (za razliku od relativno hladnije klime). S porastom količine raspoložive energije u atmosferi, oceanima i morima, klimatski sustav, pa onda i samo vrijeme, brže, lakše i dalje skaču iz jednog stanja u drugo stanje. Drugim riječima, uz sve više energije na raspolaganju, češće se ostvaruju ekstremni meteorološki i klimatski događaji. Postupnost i “glatkost” prijelaza iz jednog vremenskog stanja u drugo se tada gubi ili se jako smanjuje pa su brzine prijelaza iz jednog meteorološkog vremena u drugo sve veće – objašnjava profesor Grisogono. Podsjeća da je proljeće poznato po brzim izmjenama vremena jer dolazi do naglog zagrijavanja atmosfere produljenjem trajanja dana i visinom Sunca na nebu.
– Dugotrajna olujna bura proteklih dana posljedica je optimalnog položaja jake anticiklone sjeverno od Hrvatske i ciklone južno od Hrvatske. U takvoj situaciji, anticiklona nam pumpa hladan zrak za sjevera, a ciklona usisava zrak k jugu, najjednostavnije rečeno. Pri tome, naše priobalne planine maksimalno pojačavaju buru stvaranjem planinskih atmosferskih valova. I prije su se događali ekstremni vremenski događaji, potvrđuje profesor Grisogono, “ali ne tako često kao posljednjih, recimo uvjetno, petnaestak godina, jer tu nema stroge granice”.
– Nadalje, što smo u prosjeku starija nacija, s godinama postajemo osjetljiviji na nagle promjene. Naši tjelesni regulatori, naša prilagodba na sve brze promjene oko nas, postaju relativno sporiji pa nam tako i teže padaju nagle meteorološke promjene. Znači, tu se pomalo radi i o psihosomatskim efektima.