StoryEditor

počeci turizmaStari Grad otkupio brod, kostime i rekvizite sa snimanja filma ‘Ribanje i ribarsko prigovaranje‘. Na slično uživanje odlučuje se sve više gostiju...

Piše Mirko Crnčević
9. travnja 2021. - 11:19
Jakov Prkić/Ilustracija/Cropix

Grad Stari Grad je od zagrebačke tvrtke "Studio devet", u vlasništvu redatelja Milana Trenca, otkupio brod korišten za potrebe snimanja filma "Ribanje i ribarsko prigovaranje", nastalog prema najpoznatijem djelu hrvatskog renesansnog pjesnika Petra Hektorovića (1487.-1572.).

Replika broda plaćena je 70 tisuća kuna, uključujući kostime i ostale rekvizite korištene u Trencovu djelu, čime se scenografski oživljava Hektorovićevo vrijeme.

Plovilo je već dopremljeno u Stari Grad i nakon nužnih priprema uskoro će biti porinuto u more na starogrojskoj Gruji, gdje će građani i posjetitelji moći uživati u povijesnom prizoru.

Film je zapravo povijesna pripovijest o tome kako je Hektorović proveo trodnevni izlet s dvojicom ribara (danas bi se reklo i skipera), Paskojem i Nikolom, te Nikolinim sinom, ploveći između tri srednjodalmatinska otoka – Hvara, Brača i Šolte, a u njemu je glavnu ulogu odigrao naš glumac Rade Šerbedžija.

– Brod će u nadolazećoj sezoni biti prava turistička atrakcija jer će se svi zainteresirani moći na njemu fotografirati i napraviti koji zaveslaj, a kroz sve to vodit će ih kostimirani domaćin u zanimljivoj priči s još ponekim iznenađenjima. Tim kulturno-turističkim projektom zajedničkim snagama upravljat će Muzej Staroga Grada i Turistička zajednica, a vjerujemo da će se time pridonijeti još kvalitetnijem brendiranju našega grada kao kulturno-povijesnog središta škoja i oživjeti zanimljiva priča o Petru Hektoroviću kao značajnoj figuri iz naše slavne prošlosti – kazao je Antonio Škarpa, starogrojski gradonačelnik.

Kako doznajemo, imat će tko ljudima pojasniti kuda je spomenuta "ekipa" plovila i što se zbivalo tijekom trodnevnog renesansnog izleta, gdje su pristajali, što su i koliko ulovili, koga su na putu susreli i koje su pjesme pjevali, o čemu su "prigovarali" i koliko su uživali "bašćinu gledajuć, oh koli lipa je!".

No, u ono doba (sredina 16. stoljeća) još se nisu rabili izrazi turizam ili vikend, a takav način druženja u prirodi i s prirodom bio je poznat samo nekima, očito imućnijima, koji su imali vremena i za zabavu, poput vlastelina Hektorovića.

Književnik je još tada sebi mogao priuštiti ladanjsko življenje i uživanje, na kakvo se danas odlučuju sve brojniji turisti diljem svijeta, pa i oni koji rado doplove u pjesnikov grad.

Međutim, i tada su u drevni Faros stizali gosti, pa je on u svojem Tvrdalju posebne prostorije, danas bi se reklo apartmane, bio predvidio i za tri dana besplatna boravka siromaha (pro pavperibvs) i za putnike (pro itinerantibvs), za svoje suvremenike, čije potomke možemo prepoznati među našim suvremenicima, među sve radoznalijim turistima namjernicima.

Zato profesor Nikša Račić, poznavatelj Hektorovićeva lika i djela, tvrdi da se pjesnik već samom gradnjom Tvrdalja predstavio kao preteča i začetnik našeg turizma. Taj povjesničar i kulturolog njegovo putovanje smatra prvim turističkim događajem u Lijepoj našoj i predlaže da se to obvezno uvrsti u turističku promidžbu, naročito nautičkog turizma.

A zašto i ne bi kada je začinjući tu vrstu turizma opjevao svu tu divotu življenja na moru i ljepotu zaljeva svojeg zavičaja, tako da Starograjani zaista već nadolazećeg ljeta, uz priču o brodu, s pravom mogu koristiti i još ranije sročenu krilaticu "Dobro nam došli u grad prvog hrvatskog turista".

11. travanj 2021 13:29