StoryEditorOCM

arheološka senzacijaU Splitu će se predstaviti blago nađeno kod Žirja! ‘U 4. stoljeću prije Krista potopio se brod...

Piše Mia Uzinić/SD
15. svibnja 2024. - 09:50

Ovoga petka i subote u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu priprema se festival vina "Vinski podrumi" u organizaciji Slobodne Dalmacije. Da Dalmacija ima itekako dugu enološku tradiciju svjedoče posljednji nalazi koje su arheolozi otkrili na morskome dnu. Radi se o teretu vina iz 4. stoljeća prije Krista, a projekt je vodila profesorica zadarskog Sveučilišta, Irena Radić Rossi.

- Godine 2015. uz istočnu obalu otoka Žirja, na dubini dostupnoj sportskim roniocima, neočekivano je otkriveno potpuno očuvano podmorsko arheološko nalazište. Nakon prvog stručnog očevida zaključili smo da je riječ o skupini amfora korintskog B tipa i ostalog keramičkog materijala.

image

Irena Radić Rossi

Božidar Vukičević/Cropix

Maleni trgovački brod završio je na kamenitoj padini, ostavljajući za sobom trag brodskog tereta, a njegova konstrukcija je zauvijek nestala s nalazišta.

Tijekom dviju dokumentacijskih kampanja, organiziranih 2016. i 2017. godine, izrađen je precizan fotogrametrijski plan nalazišta, a do 2021. godine s morskog su dna sustavno podignuti svi arheološki nalazi. Riječ je o jedinom odlično očuvanom brodolomu iz 4. st. pr. Kr. u hrvatskom podmorju, a ujedno i, za sada, najstarijem podmorskom nalazištu iz grčkog doba - objašnjava Radić Rossi.

Na prvi pogled većinu nalaza činile su amfore, ali uočeno je i posuđe koje je pripadalo brodskoj opremi i teretu. Svi vidljivi predmeti označeni su i uneseni u inventar pa je tako dobiven situacijski plan nalazišta koji je sugerirao dinamiku brodoloma. Vjerojatno prepušten vjetru i moru, brod se napunio vodom i prilikom potonuća okrenuo, a amfore i keramičko posuđe prosuli su se iz brodskog potpalublja.

image

Irena Radić Rossi
 

Božidar Vukičević/Cropix

- Na nalazištu je označeno oko 130 cjelovitih ili slomljenih amfora, više od 70 posuda različitih oblika i tri držača za keramičke posude nad otvorenom vatrom. Većina nalaza bile su potpuno ili djelomično očuvane amfore korintskog B tipa. Amfore tog tipa bile su prilično uspješnog dizajna, što se može zaključiti na osnovi dužine njihovoga korištenja.

Proizvodile su se od posljednje četvrtine 6. st. pr. Kr. do kraja 3. st. pr. Kr., a vjerojatno i duže. Amfore izvađene s nalazišta međusobno se razlikuju, što je uglavnom posljedica načina njihove proizvodnje. Jasno se razaznaju, međutim, dvije varijante, od kojih se jedna odlikuje pravilno oblikovanim obodom kružnog oblika, dok je kod druge obod utisnut prema sredini na mjestima gdje se nalaze ručke - govori Radić Rossi.

image

Amfore korintskog tipa

Privatni Album/

Da se radi o iznimno važnom i zanimljivom nalazu slaže se i ravnatelj splitskog Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika Miroslav Katić.

image
Joško Šupić/Cropix

- Ovakve amfore često se nalaze u grčkoj koloniji Faros, današnjem Starom Gradu na otoku Hvaru, a kako je kolegica Radić Rossi već zaključila, bile su teret potonulog broda koji je iz Farosa plovio prema sjevernom Jadranu. Na putu ga je uhvatilo nevrijeme i potopio se kod Zlarina.

Brod je najvjerojatnije prevozio vino iz Farosa prema nekom od ilirskih središta na sjevernom Jadranu. Brojni su arheološki nalazi istih amfora na Liburnskom prostoru, odnosno u Ravnim Kotarima. Imamo pouzdane podatke da su se tzv. Korintske B amfore, koje su služile kao ambalaže za vino ili ulje, izrađivale baš u Farosu.

image
Joško Šupić/Cropix

Na lokalitetu Remetin vrt u Starom Gradu nailazili smo na brojne odbačene komade prepečenih keramičkih posuda, među kojima su bili i fragmenti navedenih amfora. Radi se o keramičkom škartu odbacivanom najčešće zbog toga što je temperatura u keramičarskoj peći prešla 700 stupnjeva.

Ako je bila iznad toga, posude su dobivale staklenu zelenu boju, praktički bi se počele rastapati i deformirati. Zbog iznimne tvrdoće taj se škart koristio kao građevinski materijal pa je završavao u naboju grčkih ulica u Farosu. Takvi su ostatci prvorazredan arheološki nalaz jer nam jasno pokazuju koji tipovi amfora su se izrađivali na otoku Hvaru - objašnjava Katić.

image

Amfore u muzeju.

Joško Šupić/Cropix

Nalazi iz Farosa stavili su hrvatsku obalu Jadrana na arheološku kartu Mediterana kao relevantno keramičarsko, odnosno radioničko središte. Iako su se Korintske B amfore proizvodile na otoku Krfu, Faros je nakon stabiliziranja kolonije i poljoprivredne proizvodnje u Starogradskom polju, farskoj hori, počeo intenzivnije plasirati svoje proizvode duž obale u Iliriku.

- Sklonost Ilira prema vinu višekratno ističu pisani povijesni izvori. Ilirski kralj Agron umro je od prevelike konzumacije vina, a njegov nasljednik Gencije, prema navođenju Polibija, bio je pijan dan i noć. Zabilježeno je kako su Kelti porazili Ardijejce iskoristivši njihovu sklonost prema piću i jelu. Grci su na Jadranu vrlo brzo pronašli veliko tržište za svoje vino. Ono je cvjetalo od 4. do 2. st. pr. Kr. - kaže Katić. 

image
Joško Šupić/Cropix

Rimska ekspanzija krajem 2. st. pr. Kr. mijenja gospodarske okolnosti. Prisutnost rimske vojske i osvajanje Ilirika povećali su potražnju za hranom i vinom. Italski proizvodi preplavljuju našu obalu. Nastaju kolonije Iader, Salona, Narona, rimske kolonije.

Vojsku je bilo potrebno stalno opskrbljivati. Faros će u 2. st. pr. Kr. proizvesti posljednju amforu, poznatu kao tip Faros 2. Faros 2 je u cijelosti istisnula sveprisutna rimska amfora tipa Lamboglia 2. Rimljani u agerima novih kolonija šire uzgoj vinove loze. Gubi se trgovačka i proizvodna dominacija grčkih kolonija Isse na otoku Visu i Farosa na Hvaru.

image

Miroslav Katić

Joško Šupić/Cropix

- Hrvatska jedina na Mediteranu ima sačuvanu grčku podjelu zemljišta na otoku Hvaru koja je stavljena pod UNESCO zaštitu. Farska hora (Starogradsko polje) služilo je za uzgoj žitarica i mediteranskih kultura. Vinova loza je zauzimala dobar dio pravilno podijeljenih zemljišnih parcela i danas vidljivih u Starogradskom polju.

Baštinili smo jedinstven kulturni krajolik koji nigdje nije sačuvan kao na otoku Hvaru. K tome, amfore koje su se proizvodile u Farosu dodatno utvrđuju tradiciju intenzivne proizvodnje vina na našoj obali još od 4. st. pr. Kr. To bi svakako trebalo više koristiti u brendiranju naših vina u Europi - zaključuje Katić. 

15. studeni 2024 19:27