Već devetnaestu godinu za redom u suradnji Nacionalnog parka Mljet te ronilačkog centra Aquatica – Mljet, Udruge veterana Hrvatske ratne mornarice i ronilačkog kluba Nautilus, Hotela Odisej - jadranski luksuzni hoteli, uz pomoć komunalnog lokalnog poduzeća Mljet, tvrtke Riba Mljet i lokalnog stanovništva, ekološki osvješteni ronioci čistili su podmorje našeg prvog morskog zaštićenog područja, zelenog otoka – Mljeta.
Ovaj otok za koji je i Homerov grčki junak Odisej u legendama tvrdio kako je najljepši otok svih mora i oceana te tamo podlegao čarima neodoljive božice Kalipse, naoko je nerazveden i izdužen otok dugačak 37 km, a širok prosječno tri, ali u sebi krije jedinstveni sustav jezera povezanih s morem, izuzetno bujnu vegetaciju, priobalne pješčane dine kao i strme stijene koje poniru u modre morske dubine, te jedinstveni greben busenastog koralja u Velikom jezeru koji sa svojom površinom od 650 metara kvadratnih predstavlja najveći koraljni greben Sredozemlja.
Uz ovakvu ljepotu, nekoliko sati puta do ovog udaljenog otoka ali i kišni vikend zaista nisu predstavljali problem za pedesetak ronioca koliko ih je sudjelovalo u trodnevnoj akciji čišćenja, kao ni za nas koji smo s veseljem pomogli u čišćenju i medijski popratili ovaj događaj.
Čistile su se uvale Okuklje i Sobra, uvala Liskanje, luka Pomena, podmorje otočića Pomestak i Glavat te kanal Soline na ulazu u jezera. Uz već uobičajeni otpad poput staklenih i plastičnih boca, različite ambalaže i automobilskih guma, dio je ronioca iz podmorja otočića Glavat do luke u Pomeni podvodnim padobranima doteglio i izletnički brod potopljen u prošlogodišnjoj nesreći u kojoj je nažalost izgubljen jedan život, a sada su ostaci potonulog broda predstavljali opasnost pri plovidbi. Djelovi broda dotegljeni do obale izvući će naknadno ronioci centra Aquatica u organizaciji Marija Orlandinija, vlasnika centra.
„Nekoliko puta godišnje se ovdje održavaju ekološke akcije. Nakupilo se dosta otpada iako mislim da se količina iz godine u godinu smanjuje i da su se ljudi ekološki ipak malo osvijestili. Suradnja nacionalnog parka s roniocima je odlična, ponavlja se i mislim da je to potrebno. Iako nam ovaj mjesec vremenski uvjeti ne idu u prilog, sezona uskoro počinje, a gosti očekuju čisto podmorje. Stoga smatram da je naša dužnost da pomognemo u tome.“ – rekao nam je ravnatelj nacionalnog parka Ivan Sršen koji je uz mještane Solina pružio vrhunsko gostoprimstvo roniocima, ali i sam pomagao u čišćenju prikupljajući otpad na barku.
Svi ronioci su uz čišćenje pretraživali podmorje za živim jedinkama plemenite periske Pinna nobilis u organizaciji Hrvatskog veterinarskog instituta, u sklopu projekta Očuvanje plemenite periske u Jadranu koji na nacionalnoj razini koordinira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Masovni pomor ovog školjkaša u Jadranu se bilježi od 2019. godine, a istraživanja vezana za njegovog uzročnika, parazita Haplosporidium pinnae započela su upravo na Mljetu nakon pristiglih upozorenja ih drugih mediteranskih zemalja, još godinu dana prije nego je sama zaraza stigla do Jadrana. Ivan Sršen nam je ispričao i o prvim iskustvima borbe s ovim nemilosrdnim parazitom: „Uzorke smo počeli uzimati u dva sektora još prije pojave Haplosporidiuma. Svaki je zaron na žalost, rezultirao određenim brojem uginulih jedinki, a u periodu od samo šest mjeseci je i posljednja periska uginula u oba sektora. Nekada se na kvadratnom metru Malog jezera nalazilo i do 30 periski što je činilo najgušću populaciju u Jadranskom moru, a danas na južnom Jadranu sve do Omiša nije otkrivena niti jedna živa. Sjeverni se Jadran drži nešto bolje i povremeno se dojavljuju pronalasci živih primjeraka.“
Životni ciklus ovog parazita nije u potpunosti poznat, ali se smatra da mu pogoduje zagrijavanje mora te da je moguć prelazak s jedne jedinke školjke na drugu. Zbog toga je budućnost periske neizvjesna i međunarodna unija za očuvanje prirode ih je svrstala u kategoriju kritično ugroženih vrsta. Kroz akciju „Jeste li ih vidjeli?“ Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja poziva javnost da dojavi lokacije na kojima se nađu živi primjerci, a dalo je i uputu za ispitivanje njihovog života: „Ako se opazi plemenita periska za koju se sumnja da je živa, treba iznad nje nježno proći kroz morsku vodu rukom, a živa plemenita periska će se zatvoriti. Pri tome treba paziti da se jedinka ne dira i da se uznemirava što je manje moguće.“
Uoči same akcije postavljeni su i kolektori za prihvat ličinki plemenite periske na lokacijama Kulijer i Veliko jezero, a moru će biti do jeseni kada će iz se izvaditi i pretražiti.
Tijekom ronjenja smo, unatoč svom našem trudu, našli samo mrtve ljušture Pinne nobilis.
