Jučer je u Betini je održana 22. Regata za dušu i tilo koja okuplja vlasnike i zaljubljenike u tradicionalne drvene brodove. Na regati koja ove godine nije obilovala vjetrom natjecalo se četrdesetak brodova iz Betine, Murtera, Jezera, Tisnog, Prvića, Zlarina, Krapnja, Primoštena, Biograda, Kukljice …, a pobjedu je odnijela ekipa gajete „Mare“ s kapetanom Zoranom Jušićem, dok je drugo mjesto osvojio vječni favorit, gajeta „Sirotica“ s kapetanom Zoranom Čorkalom, a treće je pripalo ekipi iz Jezera na gajeti registracije TI 183698 sa skiperom Emilijom Lapovom Padovanom.
"Blaženi vitar" ove godine nije pomilovao natjecatelje pa je veći dio regate protekao u uvjetima na korak do bonace, u kojima je presudilo iskustvo najboljih poznavatelja regatnog polja, a najava nevere i jačeg vjetra mnoge je odvratila od dolaska u Betinu, iako je upravo betinska regata jedna od onih koje su utrle put popularizaciji natjecanja u jedrenju na tradicionalnim drvenim brodovima.
Ono što je 2003. godine započelo kao entuzijazam nekolicine Betinjana, vlasnika drvenih brodova – gajeta, leuta i kaića - u nešto više od dva desetljeća održavanja preraslo je u pravi pokret zahvaljujući kojemu se u cijeloj Hrvatskoj, a i izvan njenih granica, tradicionalna mala drvena brodogradnja profilirala kao izvanredna baštinska, a samim time i turistička priča.
Nakon prvih godina i regata u Betini i Murteru, danas regatni kalendar jedrenja „na latinsko idro“ samo u šibenskom akvatoriju obuhvaća čak desetak regata koje se kroz cijelu ljetnu sezonu organiziraju na otocima i koje, iz godine u godinu, stvaraju sve značajniji interes za ovaj vid brodogradnje, a sve više ljudi, velikim dijelom zahvaljujući ovakvim natjecanjima i međuotočkim druženjima odlučuju graditi drveni brod, prepoznajući ljubav prema ovom, sasvim posebnom vidu jedrenja - koji od jedriličara traži puno vještine i znanja.
Ta se znanja prenose i sljedećoj generaciji otočana pa je i za mlade postalo pitanje prestiža sudjelovati i ostvariti što bolji plasman na regatama „na latinsko idro“.
Velik doprinos popularizaciji ovog, sasvim specifičnog sporta, dala je i udruga „Betinska gajeta“, koja djeluje od 2011. godine. Zahvaljujući njenom sustavnom i upornom radu na zaštiti baštinske male drvene brodogradnje, Ministarstvo kulture je 2015. godine zaštitilo „umijeće gradnje betinske gajete” kao nematerijalno kulturno dobro i upisalo ga u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Betina je 2015. dobila i jedini hrvatski Muzej drvene brodogradnje, jednu od atrakcija koje privlače goste u Betinu, a dio betinske lučice postao je Muzej na otvorenom sa stalnim postavom od tridesetak brodova čiji vlasnici s puno ljubavi brinu o njima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....