Kako predstaviti, i to veoma uspješan svjetski priznati projekt, na kojem se radi minulih 90 godina? Kako slavljeniku poželjeti sve najbolje za 90 rođendan, a ne smijete mu priči i čestitati, jer eto živimo u doba korona pandemije.
Slavljeniku koji je bio svjedokom Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata, a on svoj “rat” cijelo vrijeme vodi u očuvanju mora, Jadranskog mora i njegove (pre)bogate flore te faune. Slavljenik je to koji obitava punih devet desetljeća na punti Marjana, splitski i svjetski cijenjeni Institut za oceanografiju i ribarstvo (IOR).
- Za tako važnu obljetnicu našeg Instituta planirani smo organizirati veliki znanstveni međunarodni skup o najvažnijim rezultatima istraživanja mora i ribarstva, no Covid-19 diktira nam sasvim drugačiji ritam, pa smo mogli tek izdati knjigu. Dati kratki prikaz djelatnosti znanstvenika Instituta, ali i trenutno stanje Jadranskog mora sagledano s različitih aspekata – dočekao nas je naš domaćin dr. sc. Nedo Vrgoč, ravnatelj ove značajne “morske “ institucije, otvarajući nam vrata prekrasnog kamenog zdanja kojeg more oplahuje, a od 1930. godine je baza znanstvenicima koji bez obzira na struku, dijele jednu ljubav – ljubav prema moru!
Pa nam je prvi čovjek IOR-a izdiktirao “osobnu kartu” tog javnog instituta, znanstvene ustanove koja djeluje pod Ministarstvom znanosti i obrazovanja, a njihov rad se odvija kroz osam laboratorija koji izučavaju različite aspekte mora.
- To su laboratoriji za fiziku mora, kemiju mora, mikrobiologiju, plankton, bentos, ihtiologiju te ribarstvenu biologiju i marikulturu – pobrojao je ravnatelj Vrgoč s kojim smo krenuli u šetnju kamenom zgradom koju su “vizionari” i zaštitati mora, daleke 1930. godine izgradili na rtu Marjana.
- Izuzetno smo ponosni na našu biblioteku, o kojoj se brine Ingrid Čatić, koja na svojim policama “čuva” više od 6000 knjiga, časopisa, a posebna je vrijednost starih i rijetkih knjiga sa preko 200 naslova iz razdoblja 1750. do 1910. godine, kao i zbirka svjetskih pomorskih ekspedicija te preko 30.000 serijskih publikacija izuzetne znanstvene vrijednosti – vraća nas u prošlost Nedo Vrgoč, te ističe aktualne uspjehe:
- Trenutno radimo na petnaestak nacionalnih projekata te tridesetak međunarodnih projekata uglavnom financiranih iz EU fondova, a veliki dio sredstava koji se dobivaju kroz projekte usmjeravamo za kupovinu moderne visoko sofisticirana znanstveno istraživačke opreme. Pratimo promjene koje se događaju u moru kao posljedica različitih biotskih i abiotskih utjecaja, te smo po tome jedan od najboljih instituta na svijetu. O svemu svjedoče i brojne nagrade pristigne na našu adresu - među ostalima i dvije nagrade HAZU-u, te tri državne nagrade za znanost, uz dvije državne nagrade za novake.
Dodaje naš sugovornik, dok prebiremo po starim pomorskim kartama, požutjelim fotografijama brojnih znanstvenika koji su ostavili i svoj “pečat” u povijesti ove ustanove, kako imaju i odličnu suradnju sa svim znanstvenim institutima na Mediteranu, a i šire koji se bave problematikom mora i ribarstva, a i IOR je član svih ključnih međunarodnih znanstvenih asocijacija.
Stigli smo tako, kroz hodnike pune knjiga, zapisa o minulim istraživanjima, uz ormare koji u svojim njedrima čuvaju stare instrumente, odavno bez funkcije, i do Laboratorija za fiziku mora. Osnova oceanografije su mjerenja, pa su prikupljanja, pohranjivanje i obrada podataka njihove neizostavne aktivnosti.
- Sredinom prošlog stoljeća uspostavljena su redovita mjerenja fizikalnih parametra koja danas u vrijeme klimatskih promjena, predstavljaju polazište brojnim istraživanjima. Obavljamo ih pomoću istraživačkih brodova “Bios Dva” i “Navicula”, sidrenih i pokretnih strujomjera, visokofrekventnih radara i meteorološko-oceanografskih postaja na obali i na plutačama – koliko je važno imati i ove podatke zbori nam voditeljica laboratorija dr. sc. Branka Grbec, čiji su suradnici redoviti na terenskim istraživanjima te neumorno prate sve morske promjene.
Automatskim se instrumentima detektiraju visokofrekventne atmosferske oscilacije koje mogu značajno utjecati na razinu mora te uzrokovati tzv. meteorološki tsunami, pa su postavljeni mikrobarografi na Visu, u Vrboskoj i u Veloj Luci, područjima koji su izloženi velikim plimama.
- U suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom uspostavljen je Virtualni laboratorij, te se prate promjenjivi fizikalni parametri u atmosferi. A otvorili smo i novo područje: ekološko modeliranje kojim se povezuju fizikalni i biološki procesi i daje mogućnost boljeg razumijevanja složenih međudjelovanja u moru – naglašava voditeljica Grbec, dok nam čelnik susjednog Laboratorija za kemijsku oceanografiju i sedimentologiju, dr.sc. Grozdan Kušpilić kazuje što je njihovo područje:
- Znanstveno proučavanje kruženja hranjivih soli i onečišćujućih tvari u morskom okolišu te mogućih neželjenih pojava uslijed prekomjernog unosa ovih spojeva. Već nekoliko desetljeća provodimo nacionalne monitoringe kemijskog stanja ušća rijeka, od Omble do Zrmanje, priobalnih voda od Cavtata do Paga te otvorenog mora južnog i srednjeg Jadrana. Dugogodišnja istraživanja poslužila su kao podloga za uspostavu standarda kakvoće vode za fizikalno-kemijske parametre, izradu brojnih studija o utjecaju na okoliš te provedbu mjera poboljšanja stanja morskog okoliša.
(NASTAVIT ĆE SE)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....