Prvi podvodni greben u Hrvatskoj uskoro bi trebao biti potopljen ispred najmanjeg naseljenog otoka na jadranskoj obali, Ošljaka, 560 metara od obale. Čeka se samo ljepše vrijeme, bez vjetra.
Taj umjetni greben, piramidalnog oblika, građen je od ekološki prihvatljivih betonskih perforiranih ploča koje su iz Italije stigle u Zadar. Točnije, u firmu Zadar Sub d.o.o., koja je zastupnik talijanske tvrtke za proizvodnju podvodnih grebena.
Razgovarali smo s direktorom Sašom Stipanićem, koji nam je otkrio kako je izgledala njegova izgradnja.
- S obzirom na to da je to najveći greben koji ta tvrtka proizvodi, trebalo nam je četiri dana da sastavimo 60 elemenata. Težak je osam tona, a stranice trostrane piramide su visoke 3,20 te široke oko sedam metara. Ovo je prvi put da moja firma slaže podvodni greben te se nadam da neće biti zadnji već da će Zadarska županija ovim primjerom potaknuti i ostale da krenu ovim putem – istaknuo je Stipanić.
Ovaj „zadarski greben” dio je europskog projekta „Adri.SmArtFish” koji provodi Zadarska županija kako bi smanjila nepovoljan utjecaj malog priobalnog ribolova na morski ekosustav. Njegova provedba je započela 1. siječnja 2019., a iako je predviđeno trajanje bilo do 30. lipnja 2021. godine, ono se ipak, zbog globalne pandemije, produljilo do samog kraja 2021. godine.
Opći cilj projekta je jačanje uloge malog priobalnog ribolova na području GSA 17, potičući inovacije unutar konteksta „plavog rasta“ kroz usvajanje pristupa upravljanja temeljenog na ekosustavu.
Ukupan proračun projekta je 3.242.230,50 eura, od čega je proračun Zadarske županije 259.995,00 eura. Svi projektni partneri financiraju vlastitim sredstvima samo 15 posto svog proračuna, dok ostalih 85 posto financira Europski fond za regionalni razvoj.
Projektni tim Adri.SmArtFish-a u Zadarskoj županiji čine: pročelnik Daniel Segarić, voditeljica projekta Katerina Skelin i Martina Glavić, financijska voditeljica projekta.
Lokacijska dozvola
- Ovom pilot-projektu prethodili su razni poslovi: pronalazak lokacije, izrada idejnog projekta i maritimne studije, ishođenje lokacijske dozvole te nabava konstrukcije za izradu grebena. Sav taj uistinu zahtjevan, prije svega administrativni postupak, trajao je godinu dana i sad smo došli do samog kraja. Prvi smo u državi koji smo uspješno prošli taj dug put od ideje pa sve do ishođenja lokacijske dozvole i na koncu postavljanja grebena, za što se nadamo da će uslijediti za nekoliko dana, kada nas vrijeme posluži – rekao nam je Danijel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo te ruralni i otočni razvoj Zadarske županije.
Kako nam je pojasnio Segarić, postoji više razloga za postavljanje grebena, a neki od njih su: proučavanje mogućih učinaka novog staništa na očuvanje ribe, školjkaša i ostalih morskih organizama, te mogućnost širenja gospodarskih aktivnosti kroz moguće prepoznatljive oblike gospodarenja u ribolovu i turizmu.
- Očekujemo da ćemo kroz pilot-aktivnost saznati koji će se organizmi nastaniti na greben i koje će se vrste ribe okupljati oko njega. Valja napomenuti da će se nakon postavljanja grebena provoditi monitoring od strane stručnjaka za podvodne znanosti. Pratit će se što će se događati, koji organizmi i koje vrste ribe će nastanjivati greben. Doći će se do odgovora na pitanja o pojavi nekih novih vrsta, koji organizmi će se skupljati na dnu grebena gdje je veća dubina, a koji na njegovu vrhu, gdje će dubina biti manja za 3 metra. Vjerujemo da će se pokazati da je greben učinkovit, da dodaje ekonomsku vrijednost sustavu u smislu povećane mogućnosti iskorištavanja. U tom slučaju to bi bila vrlo dobra podloga za izgradnju većeg broja grebena u skoroj budućnosti – zaključio je Segarić.
