StoryEditorOCM

JUXTA MAREProšetali smo kroz virtualni muzej ribarstva, pomorstva i brodograditeljstva grada Raba, evo kako funkcionira

Piše Ivana Grgić/JL
10. listopada 2023. - 09:31

Već je poznato da je Rab otok aktivnog turizma, predivnih plaža i mora izuzetne čistoće i bistrine zbog koje mi ronioci s veseljem dolazimo na spektakularne zarone koji se ovdje nude. Prilikom ovogodišnjeg posjeta ronilačkom centru u Barbatu ukazala nam se prilika da o tom istom moru, u kojem smo proveli sate i dane roneći, naučimo malo više od toga. Jer najveća vrijednost svakog mjesta nisu samo i isključivo prirodne ljepote i krajolik, već i ono što ga čini humanim, povijest i njegova baština.

Hodajući šetnicom na potezu Banjol – Barbat uočili smo nešto što nas je zaintrigiralo: izložbu. Nije to jedna od onih običnih izložbi kraj kojih prođeš, baciš pogled i nastaviš dalje, već pravi, i što je najbolje, svima dostupan virtualni muzej naziva “Juxta Mare” - virtualni muzej ribarstva, pomorstva i brodograditeljstva grada Raba. Projekt je to Turističke zajednice grada Raba kojim se uspješno povezala rapska ribarska baština i turizam, a čime je na slikovit način prikazala nekadašnji život otočana i način njihova suživota s morem.

Stanovnici Raba su se oduvijek bavili ribarstvom i brodogradnjom. Razvedena i zaštićena obala činili su ovo područje jednim od najvažnijih plovnih puteva Sredozemlja, čemu svjedoče brojne amfore i ostali arheološki artefakti. Tradicionalno su se na Rabu gradile rapske lađe, autohtoni tip barke na vesla od izdubljenog debla s rebrima i oplatom, kasnije i veći brodovi, gajete. Jer more je na ovom području nekada bilo bogato ribom, a tune i palamide, kojih je danas zbog prevelikog izlova nažalost sve manje, bile su čest ulov. Danas u Banjolu i Barbatu postoji tek nekolicina ribara koji se još uvijek bave ribolovom sa svojim modernim brodovima. I dio obiteljskih škverova, kojih je nekada bilo puno više, sada je ugašeno i ostao ih je tek manji broj.

image
Ivana Grgić/Cropix

Trinaest ploča na metalnoj konstrukciji koje smo na šetnici mogli pogledati svojim su pričama i podacima uključile brodograditelje, ribare, ali i svu za ovu vrstu života značajnu povijesnu arhitekturu. To su crkve i kapele u kojima su stanovnici Raba oduvijek tražili utjehu i pomoć jer plovidba morem od davnina je bilo opasno zanimanje koje je ovisilo o milosti vremenskih prilika i neprilika. Tekst i fotografije na ovim pločama nipošto nisu sve prezentirano. Za one koje žele znati više bilo je potrebno samo svojim “pametnim” mobilnim uređajem očitati QR kod na panelu kako bismo ušetali u virtualni svijet gdje nas je dočekao velik broj novih informacija.

image
Ivana Grgić/Cropix

Dok su na samim panoima uključeni osnovni podaci poput pozicije na karti, udaljenosti do susjedne točke ili naziv i tema ostalih točaka, ulaskom u virtualni dio muzeja mogli smo na svom ekranu vidjeti čitavu stazu sa svim točkama gledano iz zraka, te svakoj pojedinačnoj pristupiti virtualno i pregledati sadržaj koji se odnosi na svaku točku pojedinačno. Na svakoj točki na kojoj smo stajali mogli smo odabrati sadržaj u kome se nudio prošireni tekst, dodatne fotografije ili kratki film na temu pojedine točke. Pored zvuka filmovi su i titlovani kako bi bio lako dostupan osobama slabijeg sluha, a muzej je prilagođen i osobama s posebnim potrebama, kako bi imale pristup ključu na tlu gdje ga je lako dohvatiti.

Ono što nas je posebno zabavilo je mogućnost da pritiskom gumba AR na zaslonu dobijemo mogućnost povezivanja mobilnog uređaja s trodimenzionalno izvedenim projektima u digitalnom formatu koji se pojavljuju u živoj slici na zaslonu i prividno projiciraju u prostor pred uređajem, stvarajući proširenu stvarnost (Augmented reality). Na ovaj smo način putem zaslona na telefonu mogli obići projicirani objekt sa svih strana, pogledati i njegovu unutrašnjost, a kroz aplikaciju je moguće i fotografiranje osoba u projiciranoj sceni. Definitivno posebna uspomena s godišnjeg odmora!

image
Ivana Grgić/Cropix

- Zadatak ovog projekta bio je prikupiti svu dostupnu preživjelu dokumentarnu građu, kao i sjećanja još uvijek živih svjedoka te učiniti dostupnim prije svega autohtonom življu rečenih naselja: rodbini, susjedima, znancima, a potom i svima koje ta tema zanima. U tu svrhu projekt je izveden i na engleskom jeziku kako bi materija bila razumljiva strancima. Kako je vjerojatno ostalo još neotkrivene dokumentacije, ovaj format u kome je projekt Juxta Mare izveden, svojom fleksibilnošću dopušta da sadržaj bude opremljen novim podacima i podtemama dokle god bude prilike i potrebe za tim – naglasila je Ivana Matušan, voditeljica ovog poučnog i zanimljivog projekta.

U izradi virtualnog muzeja uz Turističku zajednicu grada Raba sudjelovali su akademski kipar Mladen Šćerbe, povjesničar Neven Budak i tvrtka Nomacom, uz nesebičnu pomoć Rabljanina Joška Perinčića, a njegova prva faza sufinancirana je sredstvima Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

*Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Turističkom zajednicom grada Raba

image
Ivana Grgić/Cropix
25. studeni 2024 22:59